Poljoprivrednici u Uzbekistanu tvrde da im je zemlja nasilno oduzeta za 'kineske projekte'

Napetosti su ponovo prisutne u regionu Andidžan na istoku Uzbekistana, gdje poljoprivrednici tvrde da su prisiljavani da "dobrovoljno" predaju svoju zemlju lokalnim vlastima – parcele poljoprivrednog zemljišta koje se u nekim slučajevima potom izdaju kineskim investitorima.

Zvaničnici u Uzbekistanu tvrde da je predaja parcela na dobrovoljnoj osnovi, da je proces potpuno legalan i da se poljoprivredno zemljište ne daje u vlasništvo strancima, kineskim ili bilo kojima drugim.

Ipak, poljoprivrednici na istoku zemlje koji se bave uzgojem pamuka, povrća i voća, u izjavama za Radio Slobodna Evropa su opisali prijetnje i noćne posjete lokalnih vlasti kojima se nastoji prisiliti ih da predaju svoju zemlju i izgube izvor prihoda.

Prema zakonima Uzbekistana, poljoprivredno zemljište ne može biti u privatnom vlasništvu, a poljoprivrednici ga mogu iznajmiti od države na najviše 49 godina.

Vlada ne može raskinuti taj ugovor, osim ako zakupnina nije plaćena ili ako poljoprivrednik zemlju dobrovoljno preda.

Istraga Radija Slobodna Evropa, koja uključuje intervjue s poljoprivrednicima i zvaničnicima, kao i pregled pravnih dokumenata, pokazala je da lokalni zvaničnici u Ferganskoj dolini, na istoku zemlje, području bogatom plantažama pamuka koje graniči s Kirgistanom i Tadžikistanom, pribjegavaju zastrašivanju i tajnovitosti kako bi natjerali poljoprivrednike da napuste svoje zemljište, koje se potom izdaje za projekte u kojima učestvuju kineski investitori.

"Došli su u moju kuću, prisilili mene i moju suprugu da uđemo u auto i odvezli nas u kancelariju okruga", rekao je Zoirjon Gaparov, direktor jedne od vodećih farmi u okrugu Kurgantepa, koja uglavnom proizvodi različite vrste povrća, opisujući posjetu lokalne policije kao dio, kako je naveo, vladine kampanje pritiska koja je počela u decembru 2024. godine.

"Prvo su me odveli kod zamjenika guvernera za poljoprivredu, Šukrata Kamčijeva, a zatim kod guvernera okruga. Rekli su da je to predsjednička naredba da naša zemlja mora biti data Kinezima", dodao je.

Gaparov je rekao da je odbio da potpiše zahtjev za predaju zemlje državi, a da su nakon tog incidenta policija i tužioci redovno obilazili njegove plantaže pamuka.

Takođe je naveo da je policija pokušala zastrašiti njegove radnike da potpišu izjave kako je zemljište nezakonito dato u zakup.

Kada je u septembru 2025. ponovo posjetio lokalne vlasti, rečeno mu je da je njegova zemlja već prepisana.

"Rekli su mi da više nisam poljoprivrednik, da je moja zemlja data Kinezima", prisjetio se Gaparov. "Tvrdili su da nemam legalne papire, iako imam sve potrebne dokumente."

Novi sistem za prebacivanje kontrole nad poljoprivrednim zemljištemUzbekistanski servis Radija Slobodna Evropa prošle godine je izvijestio da se poljoprivredno zemljište u nekoliko okruga ističnog regiona Andidžan predaje kineskim kompanijama.

Nakon tog izvještaja objavljenog u aprilu, takve predaje su privremeno obustavljene, ali poljoprivrednici tvrde da se pritisak i mjesecima kasnije tiho nastavlja.

Kina je najveći strani investitor u Uzbekistanu, čineći najveći dio priliva stranog kapitala i novih projekata, ali sve veće prisustvo Kine zabrinjava i domaće poljoprivrednike, posebno zbog toga što se vrijedno zemljište navodno prepušta prioritetno stranim investitorima.

Dilmurod Hodžamberdijev, šef poljoprivrednog odjela okruga Kurgontepa i jedan od zvaničnika koji je rekao da će Gaparovljeva zemlja biti dodijeljena kineskim investitorima, za Radio Slobodna Evropa je izjavio da je zemljište izdato u zakup kineskim investitorima, ali da vlasništvo nije preneseno.

"Prema odluci vlade, u Uzbekistanu je formirana direkcija kojoj je data zemlja", rekao je. "Zakon u Uzbekistanu ne dozvoljava prenos poljoprivrednog zemljišta na strane državljane."

Na pitanje da li su kineske kompanije prošle godine uzgajale useve na tom području, Hodžamberdijev je potvrdio da jesu.

"Zemlju su iznajmili od direkcije, a ne od mene ili guvernera okruga", objasnio je. "Direkcija može davati pod zakup kome god želi. Guverner o tome ne odlučuje."

Prema uredbi Kabineta ministara iz maja 2025. godine, takve direkcije su formirane u Andidžan i još šest regiona – uključujući Džizak, Namangan, Taškent, Ferghana, Sirdario i Kaškadarija.

Svaka direkcija, koja ima po pet članova, ovlaštena je da nadgleda korištenje zemljišta i daje pod zakup poljoprivredno zemljište lokalnim ili stranim investitorima "u skladu sa zakonom".

Prema podacima Državnog komiteta za statistiku, do decembra 2024. u zemlji je registrovano 17.900 preduzeća sa stranim učešćem, uključujući 4.873 s kineskim kapitalom.

Taj rast se nastavio i u 2025., s više od 1.500 novih kineskih kompanija registrovanih do kraja godine.

'Dobrovoljno' samo na papiruDrugi poljoprivrednici opisuju slična iskustva kao Gaparov.

Šefica poljoprivrednog gazdinstva Azizabonu Durdonasi, koja uzgaja žitarice i pamuk, Azizakon Ergaševa, koja je pristala razgovarati za Radio Slobodna Evropa, tvrdi da su je policajci odveli iz kuće odmah nakon ponoći i tjerali da potpiše izjavu o predaji svojih 40 hektara zemljišta za uzgoj pamuka "Kinezima".

"Tada sam bila bolesna i iscrpljena. Na kraju sam potpisala. Bilo je 'dobrovoljno' samo na papiru", rekla je Ergaševa.

Hodžamberdijev, šef poljoprivrednog odjela okruga Kurgontepa, izjavio je da se zemlja oduzima samo poljoprivrednicima koji imaju dugove ili nisu ispunili svoje proizvodne planove.

On je naveo Ergaševu kao jednu od zaduženih poljoprivrednica, ali ona tvrdi da su zvaničnici namjerno stvarali njene dugove postavljajući nerealne kvote za pamuk i pravili probleme s projektom navodnjavanja "kap po kap" koji je promovisala lokalna vlast.

"Prisilili su nas da potpišemo ugovore za 40 centnara [mjera za masu] pamuka po hektaru, iako naša zemlja nije mogla toliko dati", rekla je Ergaševa.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), prinos od 40 centnera sirovog pamuka po hektaru smatra se izuzetno visokim u savremenom uzgoju pamuka.

"Nismo mogli ostvariti tu kvotu i upali smo u dugove. Zatim je firma koju su preporučili za navodnjavanje uzela moj novac i nestala", rekla je. "Iskopali su jednu rupu i pobjegli. I pogodite šta? Okružno rukovodstvo ih je preporučilo."

Orifdžon Kajumov, šef Savjeta poljoprivrednika okruga Kurgontepa, asocijacije sa snažnim vezama s vladom Uzbekistana, rekao je da trenutno nijedan strani investitor, "uključujući Kineze", ne radi na oduzetim parcelama.

"Zemlja se uzima samo dobrovoljno ili na osnovu sudske odluke", rekao je.

"Poljoprivrednici je predaju u zakup na vlastiti zahtjev. Regionalni guverner je osnovao poljoprivrednu direkciju, koja sada legalno upravlja zemljom. Vidjet ćemo šta će se desiti na proljeće", dodao je.

Međutim, poljoprivrednici ovo osporavaju, tvrdeći da nisu dobili nikakve sudske pozive i da su potpisi iznuđeni pod pritiskom, uključujući prijetnje hapšenjem i iznenadne kućne posjete policije.

Dva poljoprivrednika, koji su tražili da ostanu anonimni zbog straha od odmazde, rekli su Radiju Slobodna Evropa da su odvedeni iz svojih kuća do lokalne policijske stanice, gdje su pod pritiskom potpisali izjave o "dobrovoljnoj" predaji zemlje, pod nadzorom guvernera okruga Ališera Džalilova.

Više od 20 poljoprivrednika u okrugu Ergaševe, i gotovo 50 širom regiona Andidžan, tvrdi da su izgubili novac od istog izvođača za navodnjavanje kojeg je vlast preporučila i njoj.

Ergaševa kaže da su njeni 40 hektara, zvanično oduzeti "za kineske investicije", a zapravo predati bogatom lokalnom biznismenu, Bahodiru Saidalijevu.

"Došao je i uništio sve što sam napravila: voćnjak, čak i dudove na kojima sam uzgajala svilene bube", istakla je. "Rekao je da će posaditi trešnje vrhunskog prinosa. Umjesto toga, posadili su divlje koje su uvenule. Sada je zemlja pusta i obrasla korovom."