Sarajevo i Teheran: Pobratimski odnosi, ali bez riječi saučešća

Sarajevo je jedini grad na Zapadnom Balkanu pobratim Teheranu. Ipak, gradska vlast ostaje nijema na nasilje i represiju koju vlasti provode nad demonstrantima u glavnom iranskom gradu i drugim mjestima u toj državi.

Na pitanje zbog čega, gradski oci odgovaraju kako su iznenađeni pitanjem Radija Slobodna Evropa, jer, kako kažu, "nisu razmišljali o reakciji".

U obračunima vlasti sa učesnicima protesta koji od decembra traju u Iranu, ubijeno je, prema podacima međunarodnih organizacija, najmanje četiri hiljade osoba, a više od 20 hiljada pritvoreno.

Analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju kako bi bilo "moralno" podržati proteste koji predstavljaju "tračak svjetlosti" u borbi za demokratiju u represivnom iranskom režimu.

Zašto nema osude?Sarajevo se pobratimilo sa Teheranom 2016. godine, u vrijeme kada je gradonačelnik bio Ivo Komšić.

Zvanično je tada saopšteno da je cilj bratimljenja bio uspostavljanje saradnje u oblasti kulture, kao i u društvenim, turističkim i uslužnim sektorima.

Komšić nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa o razlozima bratimljenja, ali ni ćutnji deset godina kasnije na zbivanja u Iranu. Nisu odgovarali na upit ni u sarajevskoj Opštini Stari Grad, koja se 2017. bratimila s Distriktom 12 u Teheranu.

Pozivu da odgovori se odazvao sadašnji gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić.

Na pitanje RSE zbog čega je izostala reakcija Grada na dešavanja u Teheranu, kaže kako "iskreno" nije o tome razmišljao.

"Fokus našeg života, rada i posla je, bez obzira na sve, da grad Sarajevo ima 34 ili 35 pobratimskih gradova. Na neki način, manje-više, svi vodimo svoje živote i radimo najbolje što je moguće. Zaista mi je prije svega žao, kao čovjeku, a evo i kao gradonačelniku Sarajeva, što se dešava.

Mislim da unutar svake zemlje svako treba da uređuje shodno zakonu ono što mu je po ustavu naloženo. Ali, iskreno, nisam o tome razmišljao", naveo je Avdić.

Na pitanje da li bi Sarajevo moglo uputiti riječi saučešća porodicama stradalih, gradonačelnik Samir Avdić izbjegao je konkretan odgovor.

"Da ja, kao gradonačelnik, u ime Grada Sarajeva šaljem neke poruke... Ne znam stvarno. Iskreno da budem, nemam odgovor na to pitanje. Naravno da imam svoje osjećaje i da mi nije u redu da nevini ljudi stradaju", rekao je.

Ni predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, Alen Girt, nije zauzeo jasan stav.

"U ovom trenutku ne bih davao neke specijalne komentare. Mi smo nova administracija i, iskreno, ne znam trenutne odnose sa Gradom Teheranom. To mi nije jasno kao predsjedavajućem Gradskog vijeća", naveo je Girt za RSE.

Ipak, dodao je da "ne samo Grad Sarajevo, nego svaki čovjek treba da se očituje po pitanju kršenja ljudskih prava i sloboda, bilo gdje u svijetu, ne samo u Teheranu".

"Postoje kršenja ljudskih prava, to je jasno, i slažem se da se treba očitovati. Ali, nešto konkretno iz Grada Sarajeva trenutno nema."

Šta kažu građani Sarajeva?"Sarajevo je grad koji je preživio opsadu i zna šta znači protest protiv represije", poručila je Melisa, stanovnica Sarajeva za RSE.

Dodaje kako je zbog te činjenice "izostanak bilo kakve reakcije porazniji od same političke odluke o šutnji".

I njen sugrađanin Emir za RSE ističe da je "reakcija bila nužna".

"Trebali su imati bilo kakvu reakciju, obzirom na dobre odnose između Irana i BiH. Trebali su imati neki zvanični stav", poručio je.

Sarajevo 'ne bi trebalo da ćuti'Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz izjavio je za RSE da izostanak, ne samo reakcije Sarajeva, već cijele Bosne i Hercegovine na represiju u Teheranu otkriva "duboku moralnu i političku krizu u domaćem društvu".

"Činjenica je da je Sarajevo u političkom smislu grad koji je poprilično propao kada je u pitanju njegov odnos prema etičkoj odgovornosti prema onim dijelovima planete koji trpe bilo kakvu vrstu povijesnog ili političkog užasa", rekao je Kazaz.

On je istakao da o represiji u Iranu nisu reagovali ni Predsjedništvo BiH, entitetske i kantonalne vlade, političke stranke, "čak ni udruženja građana".

I profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić ocijenio je za RSE da, iako formalni status pobratimstva Sarajeva i Teherana nema presudnu političku težinu, moralna osuda represije mora biti jasna.

"Svakako je moje mišljenje osuditi represiju, pogotovo mjere koje se poduzimaju protiv onih koji se bore za pravedne društvene ciljeve, gdje god se ona dešava", rekao je Mujkić.

Mujkić smatra da odgovor iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine zbog toga mora biti jasan.

"Režimska represija mora naići na osudu ako su naše vrijednosti ono što zovemo evropskim vrijednostima, ljudska prava, vladavina prava i demokratski sistem odlučivanja", rekao je.

Istorija prijateljstva i ratna podrškaOdnos Bosne i Hercegovine i Irana ima duboke korijene. Tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, pružajući humanitarnu i finansijsku pomoć, dok su iranski dobrovoljci učestvovali u borbama na strani Armije BiH.

U Teheranu postoji Ulica Bosne i Hercegovine, nazvana u znak prijateljstva i uvažavanja dviju zemalja, a značajan dio tamošnjeg muzeja posvećen je ratu u BiH – uključujući maketu Tunela spasa, eksponate o opsadi Sarajeva, genocidu u Srebrenici i životu djece pogođene ratom. To je jedini muzej izvan BiH posvećen tom periodu.

Od 2016. godine Iran i Teheran u Sarajevu realizuju niz kulturnih projekata: izložbe, filmske sedmice i književne večeri. Tokom 2026. planirani su novi događaji fokusirani na film, kaligrafiju, jezik i filozofiju.

Na sastanku ambasadora Irana u BiH s gradonačelnikom Sarajeva krajem oktobra prošle godine najavljeno je i održavanje Dana kulture Sarajeva u Teheranu. Nije precizirano kada.

Stručnjaci podsjećaju da bratimljenje gradova, koje je počelo nakon Drugog svjetskog rata kao simbol mira i pomirenja, omogućava moralnu i političku podršku. Barselona je tako tokom opsade Sarajeva, čak, proglasila grad svojim 11. distriktom.