EU i SAD planiraju okvir od 800 milijardi dolara za obnovu Ukrajine

Evropska unija i Sjedinjene Države predstavile su takozvani okvir prosperiteta za Ukrajinu, čiji je cilj da se Kijevu osigura finansijska podrška i sigurnosne garancije kako bi se zemlja stabilizirala nakon završetka rata s Rusijom.

U dokumentu na 18 stranica, u koji je imao uvid Radio Slobodna Evropa, navodi se da bi do 2040. godine za Ukrajinu moglo biti mobilizirano do 800 milijardi dolara, dok je neposredni cilj da se u narednih deset godina osigura oko 500 milijardi dolara za obnovu zemlje.

U početnoj fazi bi učestvovali EU, SAD i međunarodne finansijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, koje bi osigurale 317 milijardi dolara za obnovu, 57 milijardi dolara za privatno stanovanje te oko 126 milijardi dolara za izgradnju javnih i privatnih objekata.

Odšteta žrtvama bila bi riješena posebnim mehanizmom koji bi ciljao zamrznutu rusku imovinu na Zapadu.

Dok se o ovom okviru raspravljalo na neformalnom sastanku članova Evropskog vijeća, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno je rekla da se njime razmatra "kako možemo povećati prosperitet Ukrajine u trenutku kada se postigne mirno primirje".

"Riječ je o jedinstvenom dokumentu koji predstavlja zajedničku viziju Ukrajinaca, Amerikanaca i Evrope o poslijeratnoj budućnosti Ukrajine", kazala je Von der Leyen.

Prema dokumentu, iznos od 800 milijardi dolara proizlazi iz ambicije ratom pogođene zemlje da identifikuje dodatne investicione prilike koje bi omogućile rast i razvoj ekonomije, udvostručenje BDP-a, povećanje produktivnosti i značajno unapređenje kvaliteta života građana Ukrajine.

Uslovi i zahtjevi za UkrajinuVeliki dio plana zavisi od toga da se rat uskoro završi, ali dokument predviđa i niz drugih uslova.

Kao ključan zahtjev ističe se brz napredak ka članstvu u Evropskoj uniji. Navodi se da su ekonomije zemalja centralne i istočne Evrope koje su ušle u EU 2004. i 2007. godine od tada gotovo utrostručile svoj BDP, te da se sličan ekonomski rast može ponoviti i u slučaju Ukrajine.

Iako Ukrajina želi da postane članica EU prije kraja ove decenije, Mađarska već gotovo dvije godine blokira početak pristupnih pregovora.

Budimpešta smatra da Ukrajina diskriminiše mađarsku manjinu u zemlji, a taj spor je naveo premijera Viktora Orbana da nedavno izjavi kako mađarski parlament "ni za 100 godina" neće biti spreman da odobri članstvo Ukrajine u EU.

To, međutim, nije jedini uslov naveden u dokumentu.

U njemu se ističe da je "obnova pristupa Ukrajine tržištima državnog duga ključni korak", uz objašnjenje da bi to omogućilo bankama da se ponovo fokusiraju na kreditiranje malih i srednjih preduzeća, čime bi se podstaklo zapošljavanje i ukupni ekonomski rast.

Takođe, naglašava se potreba da Ukrajina "ponovo izgradi povjerenje globalne investicijske zajednice", što uključuje proširenje digitalne infrastrukture te jačanje nezavisnosti pravosuđa i zaštite imovinskih prava.

Postavlja se i pitanje odakle će doći planiranih 800 milijardi dolara.

Postoje određene konkretne finansijske najave. Evropska komisija predložila je da se u narednom višegodišnjem budžetu EU, koji bi trebao početi 2028. i trajati do 2034. godine, za Ukrajinu izdvoji 116 milijardi dolara.

Međutim, sve članice EU moraju se složiti oko toga u dugotrajnim pregovorima koji će trajati narednih 18 mjeseci, a nije sigurno da će taj iznos ostati isti, s obzirom na to da mnoge prijestolnice žele općenito smanjiti izdvajanja iz budžeta EU.

Za sada nema preciznog iznosa koji bi trebale osigurati Sjedinjene Američke Države. U dokumentu se navodi tek da će "Sjedinjene Države nastojati prikupiti značajan dodatni kapital (javni i privatni, kroz grantove, vlasničke udjele i dug) koji će biti transparentno i efikasno uložen u Ukrajinu".

Autori takođe ističu da bi povratak 2,1 milion migranata u prve dvije godine nakon završetka rata doveo do povećanja produktivnosti od pet posto i potencijalnog rasta BDP-a po stanovniku.

U dokumentu se ističe i da se dodatni javni kapital očekuje kroz "povoljne kredite međunarodnih finansijskih institucija, druge grantove i donacije filantropskih organizacija", kao i da bi Ukrajina mogla razmotriti prodaju prava na eksploataciju mineralnih resursa, kao još jedan način privlačenja privatnog kapitala, u skladu s planovima predviđenim kroz Američko-ukrajinski investicioni fond za obnovu.

Ulaganje u budućnost UkrajineMeđutim, okvir kakav trenutno postoji ne navodi konkretne iznose.

U prilogu dokumenta se navodi da ukrajinski "sektor minerala nudi značajne investicione mogućnosti", ali se upozorava da i dalje postoje izazovi, uključujući duge rokove realizacije projekata vezanih za litijum, potrebu usklađivanja s globalnim standardima te zahtjev za ažuriranim tehnološkim i geološkim podacima kako bi se podržale nove investicije na neistraženim lokacijama.

Osim rudnog sektora, Brisel i Washington razmatraju i niz drugih oblasti za ulaganja. Jedna od njih su više od 3.000 državnih preduzeća koja bi mogla biti privatizirana.

U dokumentu se navodi da je takav potez "neophodan kako bi se ključni sektori ekonomije otvorili privatnim ulaganjima, uklonile neefikasnosti te omogućile inovacije i nove investicije".

Spominje se i obnova više od 25.000 kilometara puteva, kao i modernizacija luke Čornomorsk, jugozapadno od Odese.

U energetskom sektoru predviđena je izgradnja šest novih nuklearnih reaktora u Hmeljničkoj i Rivanjskoj oblasti.

U tekstu se navodi i da će "Sjedinjene Američke Države, a potencijalno i američke kompanije, nastojati da kroz zajednička ulaganja sarađuju s Ukrajinom na obnovi, razvoju, modernizaciji i upravljanju ukrajinskom plinskom infrastrukturom, uključujući gasovode i skladišne kapacitete".