Vlada u BiH po nepostojećem zakonu prodavala javna bogatstva 18 godina

Kanton 10 je skoro dvadeset godina dodjeljivao koncesije na osnovu zakona koji – ne postoji. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su kantonalne vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale po propisu stavljenom van snage još 2007. godine.

Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je potpuno isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojoj teritoriji.

"Ustavni sud FBiH nam je tad kazao da je taj zakon stavio van snage 2007. godine", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.

Ustavni sud je, pored ostalog, zvanično obavijestio i općinu i kantonalne vlasti da se propis po kojem su koncesije dodjeljivane "ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji". Uprkos toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.

Zbog neprovođenja obavezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Kantona 10.

"Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (Kanton 10) provodi sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke", kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužiteljstva.

Odlukom Ustavnog suda FBiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.

Ugovori na osnovu kojih su građeni smatraju se ništavnim od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti milijardi eura ulaganja – i odgovornosti onih koji su ih odobrili.

Među njima su tri izgrađene vjetroelektrane: "Ivovik" koji je u kineskom vlasništvu, "Mesihovina" koju je izgradila državna elektroprivreda i "Jelovača" koju je izgradila privatna kompanija iz BiH, svaka vrijedna oko 100 miliona eura.

Ovaj propust je otvorio prostor za potencijalne tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milione eura.

Kako navode u Tužiteljstvu Kantona 10, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući da je Ustavni sud odredio kantonalnu Vladu i Skupštinu za provođenje presude iz 2007. godine.

Do sad su saslušali predstavnike Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva.

Saslušana je i kantonalna pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedoka.

U decentraliziranom sistemu vlasti, država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama.

Koncesije za većinu projekata dodjeljuju entitetska Vlada RS-a i deset kantonalnih vlada u entitetu Federacija BiH koji, pored ostalog, imaju nadležnosti u ekonomiji.

Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?Prema podacima do kojih je došao RSE, Vlada Kantona 10 potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto.

Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura.

Procijenjena vrijednost 18 vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura.

Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i u probnom radu. Od početka gradnje traje spor vlasti i mještana koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.

"Ako nema zakona, onda nema ni prava. Sve i jedna koncesija je ništavna. Po mom mišljenju ta odluka Ustavnog suda FBiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem, po tom nepostojećem zakonu, ništavno", kazao je za RSE Perica Babić, advokat mještana.

Pored toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine.

Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka Poklečani. Tome se protive mještani i ekološke udruge, jer je planiran na rubu zaštićenog područja prirode.

Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe je izgradila i privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u BiH.

Iz ovih kompanija nije odgovoreno na upit RSE jesu li se obratili vlastima, ili vlasti njima, vezano za pitanje moguće ništavnosti koncesijskih ugovora.

Osim vjetroelektrana, Kanton 10 dodijelio je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 miliona eura.

Svi solarni parkovi su u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.

Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevinskog kamena, ali i uglja lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je taj dio BiH bogat.

Politička šutnjaPet premijera i pet vlada Kantona 10, postupajući po prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage.

Nijedan od bivših ili sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na pozive Radija Slobodna Evropa da se očituju o ovom slučaju.

Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Kantona 10, koje nije reagiralo na pismeni upit RSE-a.

U tom upitu zatraženo je objašnjenje kako vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, a koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Kantona 10 i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja.

Predsjednik Skupštine Kantona 10 Jozo Ćosić kazao je za RSE da su usvojili nacrt novog zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga vlada pošalje u formi prijedloga.

"Nadam se da će se pred zastupnicima naći u narednih mjesec-dva. Vjerovatno će se to pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici završavaju. Ne znam detalje", kazao je Ćosić za RSE.

Kako se došlo u ovu situaciju?Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u septembru 2007. godine da je Kanton 10 donio Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina poput zemljišta, šuma i ruda.

Kantonalnim vlastima dan je rok do maja 2008. godine da donesu novi zakon u skladu s Ustavom. Umjesto donošenja novog zakona, kantonalne vlasti su u junu 2008. godine izmijenile i dopunile stari zakon, iako je on, prema odluci Ustavnog suda FBiH, prestao važiti dva mjeseca ranije.

Taj "dopunjeni zakon", kako je gotovo dvije decenije kasnije naveo i sam Ustavni sud FBiH u drugoj odluci iz 2025. godine, "nije se mogao i smio primjenjivati".

U obrazloženju nacrta novog zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, vlasti su navele da se "usvajanjem dopuna zakona pretpostavljalo da je presuda Ustavnog suda provedena". Taj zakon bi se uskoro trebao naći pred zastupnicima.

Vlasti dodatno navode i da "cijelo ovo vrijeme u proteklih gotovo 18 godina nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju".

Međutim, iz Ustavnog suda FBiH su za RSE kazali da je njihova odluka objavljena u Službenim novinama FBiH i da ovaj sud nije imao obavezu o tome obavještavati Vladu Kantona 10 ili pratiti izvršenje presude.

Šta će biti s koncesijama?"Neznanje pravnih propisa ne izvinjava ih od odgovornosti, pogotovo onog koji je dužan da zna, a oni su bili dužni da znaju da postoji odluka Ustavnog suda. Ako je nešto urađeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni", kazao je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda FBiH.

Džihanović kaže da se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrditi u posebnom sudskom postupku.

Isto navode i iz Tužiteljstva Kantona 10 gdje su za RSE, također, naveli da se "akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka ('ex tunc')".

Iz Tužiteljstva Kantona 10 su za RSE naveli da oni nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već "tijelo koje je nadležno za zaštitu imovine Kantona 10".

Nadležna javna pravobraniteljica Kantona 10 Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE o tome je li pokrenula proceduru utvrđivanja ništavnosti ugovora.

S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Kantona 10, bivši i sadašnji kantonalni dužnosnici bi se mogli suočiti s mogućim tužbama Tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milione eura.

Iz Tužiteljstva Kantona 10 su za RSE naveli da su "pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze".

Nijedna optužnica nije do sad podignuta i potvrđena.