Američki investitori u Sarajevu razgovaraju o Južnoj interkonekciji
Predsjednik i potpredsjednik kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC- Joseph Flynn i Jesse Binnall borave u Sarajevu 12. januara gdje će, kako je najavljeno iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), razgovarati sa domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju gasovodom Južna interkonekcija.
Južna interkonekcija je gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.
"Radi se o projektu koji bi trebao omogućiti isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana", navedeno je u objavi Ambasade SAD na mreži "X", nakon što je otpravnik poslova Ambasade SAD John Ginkel, razgovarao sa predsjednikom i potpredsjednikom kompanije Josephom Flynnom i Jesseijem Binnallom.
I ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sastao se potom sa predstavnicima AAFS-a i otpravnikom poslova Ginkelom.
Na sastanku je razgovarano o unapređenju projekata od strateškog značaja za energetsku sigurnost BiH, jačanju regionalne povezanosti i dugoročnom ekonomskom razvoju. Potvrđena je zajednička opredijeljenost za produbljivanje saradnje, podsticanje investicija i ubrzanje implementacije infrastrukturnih projekata.
Šta je poznato o Južnoj interkonekciji?Trasa Južne interkonekcije bi počinjala u Travniku, centralnom dijelu BiH, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje na jugoistoku zemlje, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom mrežom kod Makarske, s nastavkom prema Splitu.
U planu je i krak prema Mostaru.
Dionica kroz BiH bila bi duga oko 170 kilometara, a procijenjeni trošak izgradnje kreće se između 405 i 810 miliona evra.
Projekat bi se realizovao po koncesijskom modelu – američki privatni investitor bi finansirao, gradio i upravljao plinovodom određeni period, nakon čega bi bio vraćen BiH.
Za početak radova potrebno je da Federacija BiH dodijeli koncesiju investitoru i izmijeni lex specialis kojim je BH-Gas ranije definisan kao nosilac projekta.
Također, BiH i Hrvatska moraju potpisati međunarodni sporazum o realizaciji.
Prema planovima, dokumentacija bi mogla biti završena do jeseni 2026. godine, nakon čega bi gradnja mogla započeti.
Kako se trenutno BiH snadbijeva gasom?Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog gasa 2028. godine.
U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez gasa za industriju, a domaćinstva u Sarajevu bez grijanja.
BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara gasa, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.