Više od 6.000 stranih radnika prošle godine dobilo dozvole u Sjevernoj Makedoniji

Ukupno 6.128 stranih radnika dobilo je dozvole za privremeni boravak u Sjevernoj Makedoniji. To je tri i po puta više nego prije pet godina, kada su zbog rada u zemlji dozvole dobile 1.704 osobe, pokazuju podaci koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Najveći interes za zapošljavanje stranaca, prema mišljenjima koja je Agencija za zapošljavanje izdavala od 2020. do danas, postoji u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, smještaju i ugostiteljstvu, kao i u trgovini na veliko i malo.

Turci dominiraju, a sve više dolaze iz Nepala, Bangladeša i IndijeBangladeš, Nepal, Indija, Turska, Kina i Filipini su među državama čije je državljane MUP naveo kao one kojima su izdane dozvole za boravak zbog rada.

Detaljnije podatke o tome za koje strane radnike postoji najveća potražnja pokazuje i Agencija za zapošljavanje.

Prema tim podacima, u 2025. godini, zaključno s 29. decembrom, izdano je ukupno 8.509 pozitivnih mišljenja za radne dozvole. U to spada i 798 ličnih radnih dozvola izdatih za direktore, menadžere i slične pozicije. Ovo mišljenje je jedan od dokumenata koje MUP prikuplja kada odlučuje hoće li odobriti boravak ili ne.

I ovi podaci pokazuju rastući trend stranaca koji traže posao u zemlji. U 2020. godini, na primjer, Agencija je izdala 3.227 pozitivnih mišljenja, što je oko 62 posto manje nego prošle godine.

Godinama su radnici iz Turske bili na vrhu liste, a u 2024. i 2025. među prvih pet zemalja čiji državljani dobijaju pozitivna mišljenja nalaze se i Nepal, Bangladeš i Indija.

Prošle godine, od ukupno 8.509 mišljenja, za Turke je Agencija za zapošljavanje izdala 2.815 mišljenja. Slijede državljani Bangladeša – 1.567, zatim Nepala – 1.089 i Indije – 1.079. Peti su državljani Kosova – 406.

Ranije, kada je broj kvota i dozvola za strance bio znatno manji, ova mjesta zauzimale su zemlje iz regiona, poput Srbije, Albanije i Kosova.

Trend sve brojnijih stranih radnika vidljiv je i u svakodnevnom životu, posebno u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, gdje ih se često može vidjeti na gradilištima, ali i u hotelima, restoranima, barovima…

Ovaj proces, navodi Krste Blaževski iz dobrovoljnog i neprofitnog trgovačkog udruženja hotelijerskih i ugostiteljskih biznisa – HOTAM, prirodan je s obzirom na to da domaći radnici migriraju u druge evropske zemlje.

Najveći dio dozvola traži se za Skoplje, a po nekoliko desetina godišnje izdaje se za Bitolj, Tetovo, Ohrid, Kumanovo…

"To su radnici iz siromašnijih zemalja koji ovdje žele obezbijediti egzistenciju i poslati nešto svojim porodicama, jer i danas postoje mjesta gdje primaju plate od 100 dolara mjesečno. Ovdje zarađuju po 600–800 dolara", kaže Blaževski za RSE.

Ima i ponude i potražnje za strane radnikeAli, kako dolaze u Sjevernu Makedoniju? Najčešća praksa kada je riječ o radnicima iz udaljenih zemalja, poput Nepala i Bangladeša, jeste angažovanje preko agencija – posrednika.

Za razliku od ranije, danas, ističe Blaževski, "ima dosta takvih agencija" koje svakodnevno nude radnike. Prema njegovim riječima, ima ih na desetine. Dostavljaju video snimke, CV-e s radnim iskustvom kandidata i slično.

Jedna od takvih agencija, koja već četiri godine dovodi strane radnike u Sjevernu Makedoniju, jeste "Balkan – ljudski resursi". Ona sarađuje s agencijom iz Bangladeša.

"Na početku je bilo teško pronaći prve radnike, uvjeriti ljude da ovdje kod nas ima posla i za njih. Međutim, dolaskom prvih ljudi, povjerenje je stečeno i sada je lakše pronaći radnike za našu zemlju", kaže u razgovoru za RSE predstavnik agencije.

Prema njegovim riječima, interes domaćih poslodavaca je veliki.

"Na početku sam bio skeptičan da Makedoniji zaista toliko treba radna snaga, ali moja procjena je bila pogrešna. Vidim da je potražnja sve veća iz dana u dan", dodaje sagovornik iz agencije.

"Brzo uče jezik"On navodi da se najviše traže radnici u gastronomiji, zatim u proizvodnji i građevinarstvu.

Blaževski iz HOTAM-a kaže da u posljednje vrijeme radnici koji dolaze nisu "samo nekvalifikovani".

"Ima i mnogo iskusnih radnika koji brzo shvate šta treba da rade kod nas", ističe on.

U hotelijerstvu i ugostiteljstvu stranci se najčešće angažuju za "poslove u pozadini" – čišćenje, rad u kuhinji i slično.

Blaževski dodaje da oni brzo uče jezik. Prema iskustvu, za šest mjeseci savladaju osnovne stvari, a najčešće se sporazumijevaju i na engleskom.

"Znate, nijedna država na svijetu dosad nije propala zbog radne snage, nije nazadovala. Sve ide samo naprijed. Ako nema ko da obavlja radne pozicije, onda smo u velikom problemu, moraće se zatvarati objekti i neće biti prihoda", kaže Blaževski.

Strani radnici ključni za građevinarstvo i ugostiteljstvo, trend odlaska opadaIpak, višegodišnje iskustvo s radnicima iz udaljenih zemalja, poput Indije, Nepala i Bangladeša, pokazalo je da se i ta radna mjesta prazne jer radnici odlaze u druge evropske zemlje. Ovaj problem ne negiraju ni predstavnici biznis sektora ni agencije-posrednici.

Predstavnik "Balkan – ljudski resursi" navodi da trenutno sarađuje samo s jednom agencijom iz Bangladeša jer su neke od tamošnjih "zloupotrebljavale naše firme za bijeg u druge evropske zemlje". Prema njegovim riječima, samo četiri posto onih koje je njegova agencija dovela u zemlju otišlo je dalje.

"Trend odlaska stranih radnika, prema Blaževskom, smanjen je. Regulativa ranije nije bila uređena kako treba i određeni broj radnika-migranata to je iskoristio. Ali prošle godine, oni koji su došli – ostali su. Ako je neko otišao, to je vrlo mali broj", tvrdi on.

U 2025. godini, kada su dozvole dobila 6.128 stranaca, Ministarstvo unutrašnjih poslova evidentiralo je 166 stranaca koji su napustili Sjevernu Makedoniju, a bili su u zemlji sa statusom "privremenog boravka zbog zaposlenja".

Prema podacima koje je RSE dobio od MUP-a, od njih 129 su bili državljani Bangladeša, 34 Nepala, a trojica Indije.

Prema zakonskim odredbama u Sjevernoj Makedoniji, kvota za zapošljavanje stranaca ne smije prelaziti 5 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u zemlji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u trećem kvartalu 2025. bio je oko 705.000, a nezaposlenih skoro 92.000.

Kada je riječ o kvoti za radne dozvole za strance, za 2025. godinu Vlada ju je odredila na 10.000 radnika. Ta kvota je, paralelno s brojem angažovanih stranih radnika, rasla tokom proteklih godina. Krajem 2023. prethodna vlada ju je povećala s 5.000 na 7.000. Ranije je iznosila 3.250.

Prošlog ljeta Vlada je predložila, a Sobranje usvojilo izmjene Zakona o strancima, prema kojima se predviđa da se izvan ove kvote privremeni boravak zbog rada odobri i strancu koji radi na strateškim projektima utvrđenim posebnim zakonom. To znači da radnici angažovani na strateškim projektima predstavljaju dodatnu radnu snagu, izvan kvote od 10.000.

Takav strateški projekat je, na primjer, izgradnja koridora 8 i 10D od strane američko-turskog konzorcijuma "Bechtel i Enka".