Inflacija u Sjevernoj Makedoniji i dalje visoka: Vlada najavljuje strožije kazne za markete

Inflacija u Sjevernoj Makedoniji i dalje ostaje visoka – gotovo dvostruko iznad evropskog prosjeka, uprkos uvjeravanjima Vlade i institucija da provode mjere i izriču kazne kompanijama koje krše zakone.

Umjesto smirivanja, cijene i dalje rastu, što pokazuju i novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni 8. januara. Oni navode da je samo tokom 2025. godine prosječno zabilježeno poskupljenje od 4,1 posto, dok su maloprodajne cijene porasle za 3,7 posto.

Premijer Hristijan Mickoski izjavio je da pojedini marketi krše Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i upozorio da bi se mogli suočiti i sa zatvaranjem.

"Već nekoliko mjeseci šaljemo inspekcije. Ima lanaca marketa koji su već kažnjeni. Ali, ako nastave da izigravaju Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama, moraće staviti ključ u bravu", rekao je Mickoski.

Praznično poskupljenjePodaci DZS-a pokazuju da su najviše porasle cijene u restoranima i hotelima – 7,2 posto, rekreaciji i kulturi – 6,4 posto, alkoholnim pićima i duhanu – 5,9 posto, dok su poskupljenja kod hrane i bezalkoholnih pića iznosila 5,2 posto.

U Sjevernoj Makedoniji samo od novembra do decembra 2025. troškovi života povećani su za 0,4 posto.

Građani s kojima smo razgovarali kažu da je poskupljenja bilo i tokom novogodišnjih praznika, kada se tradicionalno povećava potrošnja.

Prema njihovim riječima, poskupjeli su gotovo svi osnovni prehrambeni proizvodi: meso, voće, suhomesnati i mliječni proizvodi, kao i čokolade i slatkiši, ispričala nam je Vesna iz Skoplja.

Ona kaže da cijene nisu samo ostale visoke, već su dodatno povećane u odnosu na prethodna poskupljenja.

"Ovo nisu bile iste cijene kao ranije, na rafovima su se pojavili novi, još viši iznosi", kaže ona.

Kontinuirani rast cijena, prema ekonomskom analitičaru Arbenu Haliliju, više se ne može opravdati kao privremena praznična pojava, već je, kako ističe, rezultat izostanka dugoročnih i razvojnih ekonomskih mjera.

"Nesporno je da Vlada već duži period ne uspijeva fiskalnim mjerama uticati na nivo inflacije. Da je rast cijena bio izražen samo tokom decembra ili prve polovine januara, to bi se moglo opravdati tržišnim reakcijama, posebno u predprazničnom periodu", kaže Halili.

Savez sindikata Makedonije: Najviša inflacija, najniže plateSavez sindikata Makedonije (SSM) navodi da makedonski radnici 2026. godinu započinju s jednom od najviših inflacija u Evropi, dok s druge strane imaju najniže plate i povećane troškove za električnu energiju.

Kontrole se ili ne provode dosljedno, ili ne daju rezultate, kaže Slobodan Trendafilov – predsjednik Saveza sindikata Makedonije (SSM).

Prema njegovim riječima, država već raspolaže jasnim zakonskim mehanizmima i inspekcijskim službama i treba ih odmah staviti u punu funkciju, dodajući da "ne smije ponovo da se dozvoli da poslodavci izigraju Vladu, a cijenu toga da plate građani i radnici".

"Ni u kojem slučaju neprincipijelno ponašanje vlasnika marketa, njihovo 'kartelsko udruživanje' radi vještačkog povećanja cijena, ne smije pasti na teret radnika, jer zatvaranje marketa neće ništa koštati gazde, a radnike će koštati sve", kaže Trendafilov.

Kartelsko udruživanjeNekoliko lanaca marketa već je kažnjeno zbog kršenja Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, u istrazi koja je trajala gotovo godinu dana.

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) je u novembru 2025. sankcionisala četiri velika trgovačka lanca i Savez privrednih komora, a istraga je započela u februaru.

Komisija je svaki od marketa kaznila sa 50.000 eura, a Savez privrednih komora sa 18.600 eura, zbog, kako je navedeno, zabranjenog dogovaranja i usklađenog djelovanja vezanog za cjenovnu politiku.

Komisija je za Radio Slobodna Evropa saopštila da su, nakon što je utvrđeno da su četiri velika supermarketa – Vero, Tinex, KAM i Reptil – zajedno sa Federacijom trgovinskih komora, koordinirali stav da ne prihvataju nove i povećane cjenovnike dobavljača, zamijenili nezavisnu konkurenciju usklađenim ponašanjem.

"Takva koordinacija predstavlja klasični kartel 'po cilju', koji se prema Zakonu o zaštiti konkurencije smatra najtežim oblikom povrede", navode iz Komisije za zaštitu konkurencije.

Iz Komisije objašnjavaju da je visina kazni određena u skladu sa zakonskim odredbama, pri čemu su uzeti u obzir težina prekršaja, broj učesnika, način njihove saradnje i dokazi prikupljeni tokom postupka.

Što se tiče trajanja istrage, iz KZK kažu da je postupak trajao gotovo godinu dana zbog obimnosti i složenosti slučaja.

U tom periodu prikupljani su dokazi iz više izvora, analizirana elektronska komunikacija, prikupljeni materijalni dokazi i saslušane zainteresovane strane.

"Cilj je bio da se obezbijedi potpuno, objektivno i pravno sigurno utvrđivanje činjenica prije donošenja odluke", navode iz KZK.

Mickoski: Slijede strožije kaznePremijer Mickoski ovih dana najavio je da će u prvom kvartalu 2026. godine predložiti nove zakonske izmjene kojima će se povećati kazne za trgovačke lance koji se bave nepoštenom trgovinom.

"Kada budemo potpuno spremni, a to će biti uskoro, počet ćemo preduzimati oštre mjere", rekao je Mickoski.

Iz SSM-a poručuju da oko 20 posto građana živi u siromaštvu s mjesečnim prihodima ispod 31.200 denara(oko 500 eura), što, prema njihovom mišljenju, jasno pokazuje da su mjere za povećanje plata, ograničavanje cijena i trgovačkih marži trebale biti donesene mnogo ranije.

U vezi s najavama o strožim kaznama i mogućim zatvaranjima marketa, ekonomski analitičar Halili smatra da takve poruke imaju ograničen efekat ako nisu podržane sistemskim rješenjima.

On naglašava da se problem visokih cijena ne može riješiti samo kaznama i političkim izjavama, već jačanjem Komisije za zaštitu konkurencije, stalnim monitoringom cijena i dugoročnom politikom koja će osigurati realnu konkurenciju i stvarnu zaštitu potrošača.