Milijarda eura čeka zeleno svjetlo iz Skupštine Kosova

Više od milijardu eura čeka da ih Kosovo iskoristi već više od godinu dana. Dobijanje ovih sredstava i dalje zavisi od odobrenja Skupštine Kosova.

Nedostatak novih institucija tokom 2025. godine onemogućio je državi da ostvari korist od 882 miliona eura iz Plana za reforme i rast Evropske unije (EU) i više od 120 miliona eura iz tri sporazuma sa Međunarodnim udruženjem za razvoj (IDA) Svjetske banke.

Ovi međunarodni sporazumi stigli su u ruke poslanika osmog saziva Skupštine krajem 2024. godine. Ratifikaciju čekaju od tada.

Šta se očekuje od desetog saziva?Rezultat prijevremenih izbora održanih 28. decembra na Kosovu jasno je pokazao da će postojati prosta većina za konstituisanje 120-članog parlamenta i formiranje nove Vlade. Međutim, za usvajanje međunarodnih sporazuma, kao i za izbor predsjednika države, potrebno je 80 glasova.

Ako Skupština ne uspije izabrati predsjednika ni u trećem krugu glasanja – koji zahtijeva najmanje 61 glas od najmanje dvije trećine prisutnih poslanika – zemlju bi na proljeće mogli očekivati novi izbori.

Hoće li Skupština usvojiti međunarodne sporazume bez obzira na rizik od naknadnog raspuštanja?

Pokret Samoopredjeljenje (LVV), koji je pobijedio na parlamentarnim izborima, računa na saradnju opozicije kako bi se deblokirala strana sredstva za Kosovo.

Bivša potpredsjednica Skupštine, Albulena Haxhiu, izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da LVV očekuje od opozicionih stranaka da ne uslovljavaju glasanje o međunarodnim sporazumima pitanjem predsjednika.

"Ne vjerujem da međunarodni sporazumi treba da budu dio rasprava o pitanju predsjednika. Važno je da Skupština ispuni obaveze u vezi s tim sporazumima, dok je pitanje predsjednika druga faza, gdje će biti diskusija. Očekujemo njihovu volju [opozicije] da glasaju, a ne uslovljavanja", rekla je Haxhiu.

Iz Demokratskog saveza Kosova (LDK) poručuju da neće blokirati odobravanje međunarodnih sporazuma.

"LDK je glasala i nastaviće da glasa za sporazume koji su u interesu Republike Kosovo", rekao je Anton Quni, potpredsjednik LDK-a, u izjavi za RSE.

S druge strane, iz Demokratske partije Kosova (PDK) i Alijanse za budućnost Kosova (AAK) nisu odgovorili na pozive RSE-a da komentarišu ovu temu.

Ipak, predsjednik PDK-a, Bedri Hamza, izjavio je prije nekoliko dana pred medijima da je njegova stranka i ranije glasala za međunarodne sporazume, te da će doprinijeti svemu što je u interesu i dobrobiti Kosova.

Šta sadrže ovi sporazumi?Iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, Kosovu je namijenjeno oko 882 miliona eura, za koje je Kosovo već usvojilo agendu reformi – dakle, gdje će ta sredstva biti utrošena.

Vrijednost Sporazuma o finansiranju, koji predstavlja budžetsku podršku Kosovu od strane Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA) Svjetske banke, iznosi preko 90 miliona eura, a cilj mu je unapređenje zakona o javnim finansijama i fiskalnim politikama.

Sporazum o kreditu s IDA-om za izgradnju novih vrtića za djecu, obuku osoblja i primjenu sistema vaučera – putem kojih će porodice moći upisivati djecu u te vrtiće – vrijedan je 21 milion eura.

Sporazum o kreditu s IDA-om, namijenjen razvoju Informacionog zdravstvenog sistema na Kosovu, ima vrijednost od 18,6 miliona eura.

Da li fondovima ističe rok?Bekim Salihu iz Instituta za napredne studije – GAP, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Kosovo kasnilo s usvajanjem ovih sporazuma i da sa zakašnjenjem započinje reforme koje zahtijeva EU.

"Fondovi iz Plana rasta vrijede do 2027. godine, dok je Kosovo ušlo u 2026. bez alokacije sredstava i bez početka reformi. Dodatni rizik je mogućnost da izostane politički konsenzus u Skupštini za njihovo usvajanje."

Na istek roka upozorila je i komesarka EU za proširenje, Marta Kos, prošle godine.

U opasnosti su i milioni eura iz sporazuma potpisanog u aprilu 2024. godine.

Prije nekoliko sedmica, Kancelarija Svjetske banke na Kosovu potvrdila je za RSE da je krajnji rok za stupanje sporazuma na snagu 13. februar 2026. godine.

Ovi sporazumi nisu usvojeni na sjednici održanoj 19. novembra 2025, dan prije raspuštanja Skupštine, jer je opozicija odbila da prisustvuje sjednici, uz obrazloženje da je LVV tokom cijele godine odugovlačila proces formiranja institucija.

Ostaje da se vidi hoće li novi saziv Skupštine dati zeleno svjetlo stranim fondovima, čak i ako time rizikuje skraćenje trajanja desetog saziva.