U ruskom napadu na stambene zgrade u Odesi poginula jedna osoba
U ruskom napadu dronom na ukrajinski primorski grad Odesu ubijena je jedna osoba, a najmanje 13 drugih je povrijeđeno - uključujući tri spasioca - dok se glavni grad Kijev i dalje oporavlja od smrtonosnih zračnih napada ranije ove sedmice koje je predsjednik Volodimir Zelenski nazvao "podsjetnikom" da Rusija "bira ubijati".
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala 86 dronova 20. juna u baražnoj vatri na Odesu, mjesto pod zaštitom UNESCO-a, od kojih je 70 presretnuto sistemima protivvazdušne odbrane.
Zelenski je rekao da su najnoviji napadi "taktika namjernog terora protiv našeg naroda".
"I upravo zbog toga se mora suočiti sa snažnim odgovorom - onim koji će značajno uticati na Rusiju u cjelini i njenu sposobnost da nastavi rat", dodao je u objavi na društvenim mrežama.
Napadi na Odesu uslijedili su nakon masovnog napada na Kijev tri dana ranije u kojem je ubijeno 28 civila, dok obje strane pojačavaju napade, a mirovni pregovori ostvaruju mali napredak.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove snage eliminisale najmanje 61 ukrajinski dron lansiran na ciljeve u Rusiji, uključujući Moskvu, rano ujutro 20. juna.
Izjava Zelenskog uslijedila je dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da je spreman "pronaći rješenje" za svoj rat protiv Ukrajine i da se potencijalno sastane s ukrajinskim predsjednikom.
Međutim, u svojim izjavama na sastanku s predstavnicima međunarodnih novinskih agencija na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu 18. juna, Putin je ponovo ponovio neke od svojih maksimalističkih stavova u komentarima za strane medije, ne dajući nikakav znak da je spreman na značajne ustupke.
"Moramo pronaći rješenje koje bi ne samo okončalo trenutni sukob, već i stvorilo uslove koji bi spriječili ponavljanje sličnih situacija dugoročno", rekao je Putin.
U ovoj izjavi ponovio je ono što je govorio i ranije, da svaki mirovni sporazum mora riješiti ono što on naziva "korijenskim uzrocima" rata - formulacija koju koristi da dovede u pitanje pravo Ukrajine na postojanje, izbor sigurnosnih partnera i održavanje snažne vojske.
Ruski i ukrajinski zvaničnici sastali su se u Istanbulu 16. maja i 2. juna, u prvim direktnim mirovnim pregovorima od prvih sedmica ruske invazije na Ukrajinu, koju je Putin pokrenuo 24. februara 2022. Pregovori su rezultirali sporazumima o razmjeni zarobljenika i razmjeni tijela vojnika poginulih u ratu, ali nisu donijeli nikakav napredak ka prekidu vatre, a kamoli mirovnom sporazumu.
Rusija i Ukrajina su 19. juna poslale kući neodređeni broj bolesnih ili ranjenih zarobljenika, što je posljednji u nizu razmjena.
Zelenski je rekao da je razmjena vratila ukrajinske vojnike koji su se borili duž svih linija fronta, uključujući Kijevsku i Černihivsku oblast koje su ukrajinske snage oslobodile mjesecima nakon ruske invazije 2022. godine.
"Većina njih je bila u zatočeništvu od 2022. godine... Naš cilj je osloboditi svakog od njih", dodao je Zelenski.
Putin je rekao da bi se razgovori mogli nastaviti u nekom trenutku nakon 22. juna, datuma koji je ranije predložio za veliku novu razmjenu zatvorenika i tijela poginulih.
Zapad je uveo sankcije Rusiji, dok je NATO pojačao svoje snage na istočnom krilu otkako je Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu. Grupe za ljudska prava su tvrdile da su ruske snage počinile velika kršenja prava i ratne zločine tokom svojih vojnih operacija.
Zapadni saveznici su takođe široko kritikovali Putina zbog njegovog odbijanja da pristane na uslove prekida vatre koje je predložio američki predsjednik Donald Trump.
Dana 19. juna, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha je napomenuo da je prošlo 100 dana otkako je Kijev prihvatio Trumpov prijedlog za bezuvjetni, produživi prekid vatre na 30 dana.