Sankcije bivšem glavnom obavještajcu u BiH nisu uvedene 'preko noći', kaže State Department
Sve tri sankcionisane osobe ponašale su se antidejtonski. Odluke o uvođenju sankcija donijeli smo temeljito, na prikupljanju dokaza radio je veliki broj ljudi i nijedna od odluka nije donesena "preko noći", izjavio je 16. marta na brifingu za bh. novinare ambasador James C. O'Brien, šef Ureda za koordinaciju sankcija pri State Departmentu.
Sjedinjene Američke Države su stavile 15. marta na "crnu listu" Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), jednog od dva entiteta u BiH i Edina Gačanina za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom".
O'Brien smatra da sankcije koje je SAD uveo "nisu dovoljne za promjenu stanja, jer je to na građanima koji trebaju reći da ne žele da im zemlju vode ovakvi ljudi".
"Radićemo blisko sa naši evropskim kolegama da se postignu neophodne reforme. Kad objavimo sankcije kao ove, reakcije koje vidimo od ljudi su: 'Napokon, znali smo to i mi'. Na građanima je da kažu, 'ne želim lidere koji rade na ovaj način'", kazao je O 'Brien.
Govoreći o kršenju Ustava u entitetu Republika Srpska, gdje se donose zakoni o prenosu imovine BiH na taj entitet, O'Brien je kazao kako "niko legitiman neće kupiti tu imovinu'.
"Ne sa ovakvom vrstom oblaka koja visi nad zemljišnim dokumentom. Pogledajte ko će je kupiti i odlučite želite li živjeti u zemlji ili entitetu u kojem vladaju ljudi koji posluju na ovaj način", rekao je on.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li SAD imaju još neke mehanizme, s obzirom da do sada sankcionisani političari omalovažavaju njihove efekte, O' Brien je odgovorio:
"Koristićemo sve alate koje imamo i nećemo stati. Priznaću, ponekat se fokusiramo na nešto, pa onda krenemo dalje. Ali, to sad nije slučaj. Sad imamo nekoliko paketa sankcija prema građanima BiH i one se vrte oko ove teme. Stranke, pojedinci i regionalna tijela ne mogu i ne smiju koristiti javne resurse za lični interes", rekao je šef Ureda za koordinaciju sankcija pri State Departmentu.
Prema njegovim riječima, američka vlada usko sarađuje s pravosudnim institucijama i drugim institucijama u BiH.
Obrazloženje sankcija SAD
U obrazloženju sankcija SAD 15. marta se navodi da je, u svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osman Mehmedagić zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije, jedne od najvećih političkih stranaka u BiH.
"Mehmedagić je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je, također, dao upute jednoj osobi da prati vladinog dužnosnika povezanog s opozicijskom strankom entiteta Republika Srpska", navodi se u obrazloženju.
Mehmedagić je, naveo je OFAC, iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz "Osmorke", skupine bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA.
Također, OFAC je naveo da postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
Za Dragana Stankovića se navodi da je kao vršitelj dužnosti direktora, a kasnije i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, vodio agenciju odgovornu za donošenje Zakona o imovini RS u aprilu 2022. godine, te izravno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Daytonski mirovni sporazum.
Američko ministarstvo je navelo da je u svojim javnim izjavama o zakonu o imovini, poput onih predsjednika RS-a Milorada Dodika kojem je SAD ranije izrekao sankcije, i drugih čelnika RS-a, Stanković tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u.
Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je Zakon o imovini RS-a, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti s Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ministarstvo financija SAD-a navodi da je Edin Gačanin je jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom.
Za Gačanina se navodi da je rođeni Sarajlija i vođa Kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove obitelji i prijatelje iz BiH.
Kao rezultat izrečenih sankcija, sva imovina i udjeli u imovini ovih osoba koje su u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u.