Počinje potraga za naftom u ekološkoj Crnoj Gori

Građani Ulcinja, ali i cijelog crnogorskog primorja, ogorčeni su i isfrustrirani zbog najave da će italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek 25. marta početi prvo istražno bušenje nafte na crnogorskom podmorju i strahuju zbog ugrožavanja životne sredine i turizma, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) novinar i ekološki aktivista iz Ulcinja Mustafa Canka.

Priča o istraživanju nafte i gasa u podmorju Crne Gore ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je iz Vlade najavljeno da za deset dana, 25. marta, kreće bušenje prve istražne bušotine, koja se nalazi na 28 kilometara od obale, na krajnjem jugu Crne Gore, u moru između Bara i Ulcinja. Do kraja 2021. godine biće poznato da li na ovoj lokaciji postoje nalazišta ugljovodonika.

Druga istražna bušotina biće nešto bliža obali, na oko 18 kilometara udaljenosti, biće znatno plića, ne dublja od kilometar i po.

Podsjetimo, Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa. Prvi ugovor je 2016. potpisala sa italijansko-ruskom kompanijom “Eni i Novatek” za četiri istraživačka bloka na period od sedam godina, a drugi godinu kasnije sa sa grčkom kompanijom Energean, za dva bloka sa istim trajanjem istraživanja.

Iz Vlade obećavaju oprez i zbog Hrvatske

U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma uvjeravaju da će pratiti sve parametre životne sredine, vezane za stanje morskog eko-sistema, kao i da će na prvi znak njegovog narušavanja djelovati.

„Ne samo zbog očuvanja crnogorskog primorja već i zbog susjedne Hrvatske. Svako eventualno izlivanje nafte, gasa ili bilo čega na dvadesetak kilometara od naše obale može da utiče na susjednu Hrvatsku zbog morskih struja koje ide u njihovom pravcu“, kaže za Radio Slobodna Evropa državni sekretar u Ministarstvu ekologije Danilo Mrdak.

U Hrvatskoj je prije nekoliko godina takođe vođena žestoka debata o planovima tamošnjih vlasti da realizuju isti posao sa istraživanjem i bušenjem podmorja za eksploataciju nafte i gasa.

Iako u Vladi uvjeravaju da je očuvanje životne sredine prioritet, ekolozi i lokalna zajednica oštro se protive ovoj ideji.

„Bez dileme, građani su u tome jedinstveni. Ovo nisu očekivali od ove Vlade. Te aktivnosti nisu dobre, predstavljaju težak poraz za društvo i povratak u varvarstvo. Ovakvi projekti samo narušavaju i degradiraju ustavno opredjeljenje ove zemlje i ruše stub na kojem vlada trenutno stoji“,kaže Canka.

Posao vezan za istraživanje nafte u crnogorskom podmorju ugovorila je Vlada Demokratske partije socijalista, koja je smijenjena nakon izbora 30. avgusta prošle godine. Nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića, izglasana je početkom decembra. Ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić rekao je na konferenciji za medije 12. marta da će nastaviti sve projekte prethodnika za koje procijene da su dobri.

Ima li ekonomske logike?

Za Ulcinjanina i ekološkog aktivistu Mustafu Canku eksploatatorsko bušenja mora je jednako „samoubistvu“.

„To je sulud, suicidni poduhvat koji ostavlja pustoš i u moru i na obali a ujedno dovodi u opasnost naše postojanje na ovom prostoru. Nužno je što prije da se taj projekat suspenduje, posebno u ovoj situaciji kada nafte na svjetskom tržištu ima dovoljno i kada prelazimo na zelenu energiju. Istrajati u ovome bilo bi suludo i suicidalno“, poručuje Canka.

Nije saglasan sa optimizmom ministra Bojanića koji je rekao da će Crna Gora od tog posla ubirati značajne benefite i da će to biti jedna od glavnih stvari koja će učiniti da Crna Gora ne bude više zavisna samo od turizma i usluga.

„U najboljoj varijanti, ako se nađe nafta dobijali bismo 70 miliona godišnje a u dobrim sezonama zarađivali smo milijardu. Van pameti je za taj iznos dovoditi u pitanje i ekonomiju i ekologiju“, navodi Canka.

Naime, prema dogovoru crnogorske države i inostranih koncesionara, ukoliko se utvrdi postojanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju prihodi od 62 do 68 odsto pripašće Crnoj Gori.

Taj novac neće se direktno slivati u budžet već će se čuvati za buduće generacije kroz poseban fond za koji je u toku izrada zakona a koji se radi po uzoru na norveški model, koji je najbogatiji na svijetu.

Naftne bušotine i ekološka država

Ekološke nevladine organizacije iznenađene su najavom Vlade Crne Gore da prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom primorju treba da počne za desetak dana. Ponavljaju da vađenje nafte nikako nije u skladu sa ustavnim statusom Crne Gore kao ekološke države i sa razvojem turizma.

Nevladin sektor nije očekivao da će nova Vlada Crne Gore nastaviti sa projektom istraživanja nafte u crnogorskom primorju, odnosno očekivalo se da će se razmotriti do sada potpisani ugovori za koje postoji opasnost da će negativno uticati na životnu sredinu i turizam.

Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine iz Ulcinja kaže za RSE da je ovaj projekat u koliziji sa ekološkom državom.

„Svjesna sam da moramo da diversifikujemo ekonomiju, ali ne na štetu jednog resursa koji je ograničen. Nemamo mnogo obale, more je zatvoreno, Hrvatska je stavila moratorijum na naftu, Italija isto sagledava taj proces, Evropska unija se obavezala da bude klimatski neutralna do 2050. godine, a mi smo našli da tražimo naftu što Evropa ne prihvata”, ukazuje Lika.

Ekološka država garavog lica

I u nevladinoj organizaciji Green Home se protive istraživanju nafte, kaže za Radio Slobodna Evropa Nataša Kovačević izvršna direktorica te organizacije:

„Protiv smo, kao što smo bili 2015. godine kada smo tražili da se uvede moratorijum prije svega na istraživanje, ali i na eksploataciju nafte i gasa u podmorju Crne Gore. Nevjerovatno je da režemo granu na kojoj sjedimo i da smo ušli u suludi visokorizičan projekat. Crna Gora nema mogućnost da nadzire i kontroliše velike konzorcijume za eksploataciju nafte“, ocjenjuje Kovačević.

U nevladinom ekološkom sektoru su svjesni sa kakvim se ekonomskim problemima suočava država, posebno nakon jednogodišnje epidemiološke krize. Zenepa Lika najavljuje inicijative prema Vladi kojoj želi da ukaže na sukob između potrage za naftom i ekološke države.

Ugovori već u odmakloj fazi realizacije

“Znamo da je teško te ugovore raskinuti, svjesni smo da je Crna Gora u jako lošoj ekonomskoj situaciji. Ali smo smatrali da će se provjeriti ti ugovori sa konzorcijumima. Iskreno se pitam da li je nova Vlada, ili dio nove Vlade, stvarno okrenut održivom razvoju i da li je okrenuta ekološkoj državi?“, navodi Lika.

I Nataša Kovačević iz Green Home kaže da je danas znatno teže se boriti protiv ulaska naftnih kompanija u crnogorsko podmorje jer su ugovori u fazi realizacije. Kovačević podsjeća da je bilo vrlo teško i prije nekoliko godina upoznati javnost sa opasnostima koje naftne platforme donose ekologiji.

“U fazi kada se planirao taj projekat, preko polovine stanovništva nije imalo informacije o istraživanju nafte u podmorju niti su znali kakve posljedice istraživanje i ekploatacija nafte i gasa nosi. Danas su potpisani neki ugovori, danas imamo već koncesije koje se razvijaju. Zato se bojimo da je prekasno“, kaže Kovačević.

Računali smo da će nova Vlada izaći iz tih ugovora pa makar morali da platimo naknadu štete.

„Jer na drugoj strani imamo turizam, nautiku, akvakulturu, prirodna dobra što bi trebalo da sačuvamo i što je prirodni kapital iz kojeg dobijamo ekonomske koristi”, zaključuje Kovačević.

Vlada: Topaz Driller stigao u Crnu Goru

Postrojenje koje će da vrši prvo istražno bušenje u podmorju Crne Gore, Topaz Driller, stigao je 13. marta nakon petodnevnog putovanja od Malte gdje su vršene finalne pripreme za predstojeće bušenje.

Posada, koja je stigla ranije, bila je u karantinu u Podgorici, zbog epidemiološke situacije, kako bi na vrijeme bila spremna za ukrcaj na Topaz Driller.

Inspekcijski nadzor u ovoj fazi posla vrši nezavisna revizorska kompanija ADC, sa sjedištem u Aberdinu UK, koja ima 30 godina iskustva u inspekcijama bušećih platformi, saopšteno je iz crnogorske Uprave za ugljovodonike.

Oprema potrebna za bušenje nalazi se u Luci Bar.