Ustaški pozdrav treba postati kazneno djelo
Dosadašnja praksa je da se korištenje ustaškog pozdrava kažnjava, ali je presuda Visokog prekršajnog suda iz 2020. kojim je pjevač Marko Perković Thompson oslobođen zbog izvikivanja tog pozdrava u pjesmi “Bojna Čavoglave” otvorila mogućnost da se sudi i drugačije, što valja onemogućiti.
“Napravljen je važan prvi korak u kojem je sudjelovala većina stranačkih klubova u Saboru, kao i predstavnici naroda žrtava ustaškog režima i antifašista”, kaže nakon što su se prvi dojmovi slegli o sastanku za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koja je druga najsnažnija stranka vladajuće koalicije, Milorad Pupovac.
“To je korak nužan u ovoj fazi. Ali će trebati još niz koraka koji će stvar učiniti potpunom do rasprave o tome u samome Saboru. Svatko će naći svoje argument za to da li da se ide u izmjene i dopune postojećeg Kaznenog zakona, ili sa izradom samostalnog zakona koji bi se odnosio na tu materiju”, kaže Pupovac.
Riječi pučke pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović inzistira u izjavi za RSE da se korištenje ustaške simbolike izričito u Kaznenom zakonu propiše kao kazneno djelo.
“Naime, očito je da dosadašnji pravni okvir ne daje adekvatne odgovore i dopušta neujednačenu praksu”, konstatira Lora Vidović.
Naime, hrvatski sudovi bili su vrlo ujednačeni u kažnjavanju korištenja ustaškog pozdrava, i Europski sud za ljudska prava rekao je da je uzvik ‘za dom spremni’ nespojiv sa vrijednostima Ustava i Europske konvencije o ljudskim pravima, a također je i Visoki prekršajni sud u prvoj odluci kaznio Thompsona zbog ustaškog pozdrava u pjesmi “Bojna Čavoglave”. Međutim, u drugoj presudi 2020. godine ga je oslobodio.
Lora Vidović upozorava da bi ta presuda mogla dovesti do toga da se ustaški pozdrav i druga ikonografija ne kažnjava nikako, pa čak ni prekršajno.
“A to je direktno suprotno svim odlukama Ustavnog suda Hrvatske u kojima je on odlučivao o tom pozdravu, i u kojima se redom navodi da je korištenje ‘za dom spremni’ izričito protivno ustavnim vrijednostima Republike Hrvatske. Na taj način poslala bi se posve jasna poruka kako se radi o djelu koje je toliko jako da ulazi u sferu kaznenog zakonodavstva. Istovremeno bi takav pravni okvir trebalo i primjenivati, što je sljedeći izazov, ali mislim da je u ovom trenutku već samo propisivanje u zakonu nešto što je važno i potrebno”, poručuje pučka pravobraniteljica.
Dodatnu težinu sastanku daje činjenica da se pozivu u ime parlamentarnog kluba Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) odazvao Damir Habijan, član više saborskih odbora koji se bave pravnom tematikom i predsjednik varaždinskog HDZ-a.
Habijan za RSE kaže kako je sastanak shvatio kao neformalan i da kod uređenja tog pitanja treba voditi računa o dva momenta.
“Jedno je razdoblje kada govorimo vezano za ustašku tvorevinu i takozvanu nezavisnu državu, gdje je stav HDZ-a prilično jasan – sve ono što je vezano uz tu tvorevinu i ustaški pokret apsolutno je neprihvatljivo i za svaku osudu. Međutim, imamo i drugu situaciju, a to je Domovinski rat i činjenica da su postojale određene postrojbe i branitelji koji su dali svoj život za ovu državu”, kaže Habijan.
HOS i 'za dom spremni'
Hrvatska stranka prava (HSP) imala je svoju stranačku miliciju (paravojsku) HOS, koja je na ramenu imala oznaku “za dom spremni”, od lipnja 1991. do siječnja 1992., kada je naređeno njihovo raspuštanje i skidanje oznaka, ali je njihova integracija u Hrvatsku vojsku potrajala još oko godinu dana.
Pročitajte više: Hrvatska između čuvanja sjećanja na holokaust i revizionizma
Habijan sugerira da bi smjerodajni trebali biti zaključci Vijeća za suočavanje s prošlošću što ga je inicirao premijer Andrej Plenković 2017. godine i koje je godinu kasnije sugeriralo da se ustaški pozdrav, iako je zabranjen, iznimno može tolerirati na komemoracijama poginulim pripadnicima stranačke milicije HOS početkom rata u Hrvatskoj.
Kraus: Izričito zabraniti ustaški pozdrav
Inicijator i domaćin sastanka, predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus kaže za RSE kako treba ići u izričitu zabranu ustaškog pozdrava zbog odredbe o antifašizmu u hrvatskom Ustavu i zbog niza osuđujućih presuda i stavova Ustavnog suda Hrvatske o ustaškom pozdravu i ikonografiji.
“Korištenje te ikonografije je apsolutno neprihvatljivo”, kaže Kraus. “To je isto kao kada bi netko u Njemačkoj na oznaku svoje udruge stavio kukasti križ ili ‘Sieg heil’ – ista stvar! Ja ne govorim HOS-u, nego o znamenjima koje HOS nosi.”
On je u rujnu 2020. godine pozvao premijera Andreja Plenkovića da donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje.
“Ući ćete u povijest donesete li tu odluku, skinut ćete ljagu s hrvatskog naroda koji nezasluženo nosi 30 godina, posebno s obzirom na doprinos koji je Hrvatska dala u europskoj antifašističkoj arhitekturi”, zaključio je tada Kraus.
Slučaj Maslenica
Istog dana kada je održan ovaj sastanak u Židovskoj općini Zagreb, 22. siječnja, nekoliko osoba u majicama sa grbom veteranske udruge HOS-a, u čijem grbu je natpis ‘za dom spremni’ pojavilo se u Zadru pred početak obilježavanja obljetnice akcije hrvatske vojske Maslenica.
Kada je za to saznao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je trebao sudjelovati na obilježavanju, odlučio je ne sudjelovati na obilježavanju, a kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske naložio je načelniku Glavnog stožera Hrvatske vojske admiral Robertu Hranju i vojnom vrhu koji su tamo bili da također odu sa obilježavanja, što su i učinili.
Ministar obrane Mario Banožić kazao je kako je Milanović postupio unutar svojih ovlasti, a da osobe sa inkriminiranim znakovljem nisu bile dio službenog protokola.