EU će sankcionisati Lukašenka zbog povećanog nasilja nad demonstrantima
Lukašenko, koji je na vlasti 26 godina, nije bio na listi EU od 40 sankcionisanih osoba dogovorenoj 2. oktobra, ali blok sada kaže da njegovo odbijanje da razmotri nove izbore kaovizlaz iz krize ne ostavlja drugog izbora.
"Ovo je odgovor na novu situaciju u Bjelorusiji," rekao je novinarima šef EU za vanjsku politiku Josep Borrell, koji je predsjedavao sastankom ministara EU u Luksemburgu.
"Bjeloruske vlasti nisu dale nikakav signal da će se uključiti u bilo kakav razgovor", rekao je, pozivajući se na "potpuni nedostatak volje" Lukašenka da razmotri razgovore o održavanju slobodnih i poštenih predsjedničkih izbora.
Za pripremu najnovije runde sankcija vjerovatno će trebati nekoliko dana, ali izaslanici su rekli da zabrane putovanja i zamrzavanje imovine više nisu uslovljeni situacijom u Bjelorusiji, za koju su ministri kazali da se dramatično pogoršava.
Policija je saopćila da je privela 713 osoba na masovnim protestima u nedjelju kada su snage sigurnosti vodenim topovima i palicama rastjerivale demonstrante koji traže nove predsjedničke izbore.
Bjelorusija je početkom ovog mjeseca najavila uzvratne sankcije Evropskoj uniji.
Bjelorusija je pogođena političkom krizom od predsjedničkih izbora, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema kojima je Lukašenko osvojio više od 80 posto glasova.
Protivnici Lukašenka tvrde da su izbori pokradeni.
Uprkos nastojanju vlasti da uguše proteste hapšenjima i represijom nad demonstrantima i aktivistima, nema naznaka da demonstracije slabe.
Lukašenko (66), koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužuje zapadne zemlje za podsticanje protesta.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države odbile su da ga priznaju kao legitimnog predsjednika Bjelorusije.