Šta to muči Crnu Goru? Stavovi učesnika izbora
Kako riješiti problem države i crkve nastao usvajanjem vjerskog Zakona, koji su im spoljnopolitički prioriteti i kako poboljšati oblast vladavine prava u Crnoj Gori, pitanja su koja je Radio Slobodna Evropa (RSE) dostavio učesnicima parlamentarnih izbora koji će biti održani 30. avgusta.
*RSE je poslao upit Demokratskoj partiji socijalista (DPS) na ova pitanja ali nam je nakon osam dana pregovora rečeno da ne žele da ih komentarišu.
Ko će učestvovati na crnogorskim izborima?
Partije oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti
Parlamentarni izbori 30. avgusta u Crnoj Gori održavaju se u vrijeme političke krize zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine.
Suština Zakona je da crkvena imovina, nastala do 1918. godine za koju Srpska pravoslavna crkva (SPC) nema dokaze o porijeklu, prelazi u državnu svojinu.
SPC, koja smatra da država Zakonom namjerava da joj oduzme imovinu, osim organizovanja masovnih protesta, stala je na stranu opozicije pozivom građanima da izađu na izbore i glasaju protiv partija koje “otimaju“ crkveno.
Tako je pitanje vjerskog Zakona postalo važna tema u političkoj kampanji.
Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović
U Izbornom programu DPS-a, koji je sa koalicionim partnerima usvojio Zakon uprkos otporu SPC, navodi da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti usaglašen s najvišim međunarodnim standardima, društveni interes i potreba.
Aktuelni predsjednik Crne Gore i lider vladajuće DPS Milo Đukanović je u govoru na 8. kongresu vladajuće partije 30. novembra 2019. godine poručio da je primarni interes snaženje državnog identiteta kao i da Crna Gora ima obavezu da obnovi Crnogorsku pravoslavnu crkvu, i spriječi osporavanje crnogorskog identiteta.
Nakon toga DPS je u Skupštini, 27. decembra iste godine, u atmosferi žestokih incidenata, usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti što je i izazvalo višemjesečne masovne proteste (litije) SPC a pokušaj naknadnih pregovora sa Vladom, koju većinski čini DPS, je propao.
U izbornoj kampanji DPS, predvođena Đukanovićem, optužuje SPC da želi da „posrbi“ Crnu Goru.
„Prema temeljnim dokumentima kojima se opredjeljuje kurs SPC, ona treba da 'čuva, afirmiše i razvija srpske nacionalne interese'. Ja to savršeno razumijem, ali kada se to radi na prostoru države Srbije. Međutim, kada sa tom idejom dođete u Crnu Goru, onda je jasno da vi želite da mijenjate naš identitet. Vi želite da posrbite Crnu Goru. I to vladike rade vrlo prilježno.“ (Đukanović, tribina DPS-a, Tivat 27.08)
Za budućnost Crne Gore – Demokratski front
Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju čine čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija, Prava Crna Gora, Narodni pokret i nestranačke ličnosti otvoreno podržava SPC u Crnoj Gori i poziva na proteste zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Slaven Radunović, kandidat za poslanika koalicije Za budućnost Crne Gore kaže za RSE da je stav njegovog političkog bloka da Zakon treba uskladiti potrebama vjerskih zajednica.
Ukoliko crkva, a tu mislim prije svega na SPC, koja ima glavne zamjerke i prema kojoj je ovaj Zakon 99 odsto usmjeren, smatra da može da se popravi Zakon pristupili bismo popravljanju a ukoliko bi SPC smatrala da treba da se povuče i da se napravi novi, tako bismo učinili“, navodi Radunović za RSE.
„Pregovori sa SPC će nakon 30. avgusta biti lagano dogovoreni. Do sada nismo imali prave razgovore ekspertskih timova, već parodiju svega i zamajavanje javnosti“, navodi Radunović.
Mir je naša nacija – Aleksa Becić i Miodrag Lekić (Demokrate, Demos...)
Momo Koprivica iz koalicije Mir je naša nacija navodi da bi ta koalicija konkretno u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti izbrisala norme o svojinsko-pravnim odnosima: „One ne treba da stoje u tom Zakonu jer i za vjerske zajednice, kao i za sva ostala fizička i pravna lica treba da postoji režim koji se tiče sticanja svojinskih odnosa i prava, a to je onaj koji je već propisan Zakonom o svojinsko pravnim odnosima.“
Što se tiče registracije, kojoj se SPC takođe protivi, odnosno regulisanja pravnog subjektiviteta, Koprivica kaže da u njihovoj koaliciji smatraju da tu oblast treba urediti po uzoru na zemlje regiona: „Na primjer hrvatski model glasi – vjerske zajednice koje su djelovale kao pravna lica na dan stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovjesti upisuju se u evidenciju podnošenjem prijave za upis“.
U toj koaliciji očekuju pobjedu opozicionih stranaka čime će otvoriti prostor za dijalog sa SPC.
Ostali učesnici izbora
Građanska lista Crno na bijelo, koju predvodi Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA, a koju javno podržavaju brojni intelektualci oponenti vlastima, različitih ideoloških profila, tokom kampanje nije se eksplicitno bavila ovim Zakonom osim načelnog zalaganja da „Zakon o slobodi vjeroispovijesti mora biti usvojen konsenzusom i jednak za sve“.
Socijaldemokratska partija, dugogodišnjeg lidera Ranka Krivokapića, jedina iz opozicionih redova podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti. SDP je i u Skupštini i podržala njegovo usvajanje.
Stranke koje okupljaju nacionalne manjine, dvije albanske liste, dvije hrvatske partije i Bošnjačka stranka izbjegavaju određenje o ovom Zakonu i on nije tema njihove kampanje.
Spoljnopolitički prioriteti
Dok se velike sile bore za veće ekonomsko, pa samim tim i političko prisustvo i uticaj na Zapadnom Balkanu, uključujući i Crnu Goru, pitanje je kome su crnogorske političke partije naklonjenije.
Crna Gora je članica NATO saveza od jula 2017. godine a osam godina vodi pristupne pregovore o članstvu u Evropskoj uniji (EU). U tom periodu otvorila je sva pregovaračka poglavlja.
Zbog ulaska Crne Gore u NATO diplomatski odnosi zvanične Moskve i Podgorice su na vrlo niskom nivou.
Crna Gora ima razvijene odnose i visok dug prema Kini (oko 900 miliona dolara) koja gradi auto-put u Crnoj Gori.
Najveći investitori su (podaci za prvu polovinu 2020. godinu) Kina sa 70 miliona dok je Rusija koja je od 2006. godine desetak godina dominirala kao investitor sada je pala na treće mjesto sa 32 miliona investicija.
Deklarativno, sve parlamentarne stranke podržavaju članstvo Crne Gore u EU, dok je protiv članstva u NATO samo koalicija Demokratski front.
Demokratski front (jedan od konstituenata koalicije Za budućnost Crne Gore) ranije je saopštavao da Crna Gora kroz istoriju nije imala bližeg i odanijeg saveznika od Rusije i Srbije. Oštri su protivnici činjenice da je Crna Gora priznala Kosovo.
Prema riječima Slavena Radunovića ta koalicija će se zalagati za najbolje odnose u regionu, sa svim državama, iako je za njih pitanje Kosova neriješeno.
Za njih je glavni spoljnopolitički i spoljno-trgovinski partner u regionu Srbija a iz spoljne politike nikoga ne izdvajaju. „Moramo biti dobri sa svima. Nama je najbliža opcija Evropska unija, a po pitanju ekonomskog razvoja Rusija, i za turizam i za investicije. Na pitanju diplomatske scene značajne su nam Sjedinjene Američke Države. Dakle, i istok i zapad“, smatra Radunović.
Dritan Abazović iz koalicije Crno na bijelo je kazao na Cetinju da neće praviti kompromise sa crnogorskim nacionalnim interesima. „Nema diskusije o promjeni puta i spoljnopolitičkim prioritetima. Ali želimo da mijenjamo sistem na bolje. Ne želimo samo smjenu vlasti, želimo sistem da mijenjamo”, rekao je Abazović.
Vladavina prava
Evropska komisija (EK) godinama unazad u redovnim Izvještajima za Crnu Goru poziva vlast da pokaže konkretne rezultate u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava.
Brinu ih naimenovanja visokih funkcionera u pravosuđu, suprotno preporukama Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope. Pravosuđe i tužilaštvo percipiraju kao ranjive na političko uplitanje. Ukazuje se na nedostatak nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa, te da je u većini institucija pravosuđa v.d. stanje.
U Nacrtu neformalnog dokumenta EK (non-paper) se podsjeća da je između 2019. i početka 2020. godine Sudski savjet ponovo naimenovao ukupno sedam predsjednika crnogorskih sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat.
Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović
Iako direktno ili indirektno stoji iza većine imenovanja koja EU kritikuje, vladavina prava kao tema nije u fokusu kampanje vladajuće DPS.
Sa najviših adresa u toj partiji vladavinu prava su pominjali prije početka izborne kampanje, u komentarima na izvještaje EK.
Predsjednik DPS-a i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović je tokom sastanka sa ambasadorima zemalja EU u Crnoj Gori, održanom u junu ove godine poručio da će „vladavina prava biti ključni prioritet državne politike“.
Inače, u političkom programu DPS-a, koji je usvojen na posljednjem kongresu partije u novembru prošle godine, vladavina prava pominje se samo na jednom mjestu u okviru 9 ključnih principa partije. Kako je za izbor pojedinih funkcija u pravosuđu potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, dakle i glasovi opozicije, DPS isključivog krivca za neblagovremen izbor, koji je uzrok v.d. stanja, vidi u blokadi opozicionih poslanika.
Crna gora od izbora do izbora: Afere bez epiloga
Za budućnost Crne Gore – Demokratski front
Slaven Radunović iz koalicije Za budućnost Crne Gore konstatuje da je oblast vladavine prava u najtežoj situaciji u Crnoj Gori, a posebno tužilaštvo i pravosuđe. „Prvo i najvažnije u Crnoj Gori je obezbijediti da kada je neko kriv za nešto bude i optužen a potom osuđen a onda da izdrži kaznu a da ako nije, bude oslobođen i da ga niko ne maltretira“, navodi Radunović.
To što i dalje nije izabran Sudski i Tužilački savjet Radunović objašnajva činjenicom da se stalno predlažu ljudi koji su, kako kaže, sluge režima, zbog čega ne može doći do dvotrećinske većine. „Cijeli sistem treba da se promijeni i da se predlože ljudi koji zavrjeđuju pažnju i opozicionih poslanika“, zaključuje Radunović.
Mir je naša nacija – Aleksa Becić i Miodrag Lekić (Demokrate, Demos...)
Momo Koprivica iz koalicije Mir je naša nacija ocjenjuje da su neophodne dubinske institucionalne reforme i smjena vlasti, kako bi se eliminisao koruptivni uticaj na pravosuđe.
„Neophodno je donijeti novi zakon o Sudskom savjetu i sudijama kako bi se prije svega precizirali kriterijumi za izbor, za napredovanje, uvela veća transparentnost u pogledu izbora ali i pojačao sistem odgovornosti za rezultate“, kaže Momo Koprivica za RSE.
Lista Crno na bijelo – Dritan Abazović i Srđan Pavićević
Lista Crno na bijelo zalaže se za uspostavljanje pravne države uz beskompromisnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala uz insistiranje na ustavnosti, zakonitosti i neselektivnoj pravdi kao ključnim stubovima pravne države.
„Na suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala raditi usvajanjem sistemskih zakona kroz koje ćemo detaljno ispitati porijeklo imovine javnih funkcionera i bez odlaganja sprovesti lustraciju i otvaranje tajnih dosijea. Sistemsko suzbijanje korupcije dovešće do toga da će pravda stići sve koji su se ogriješili o zakon. Odlučna borba protiv ove pošasti vratiće otuđeno društveno bogatstvo i sredstva u legalne tokove“, prvi je programski cilj liste Crno na bijelo.
Socijaldemokratska partija - Jaka Crna Gora
Poslanički kandidat liste Socijaldemokratska partija Ranko Krivokapić poručio je da se ta partija zalaže za evropsku vladavinu prava u Crnoj Gori i poštenu vlast, „a protiv tuđe otimačine i domaće pohare“.
„Dok god Crna Gora ne bude usvojila vladavinu prava kao modus vivendi endemska korupcija Crnu Goru vodi u endemsku bolest dužnika“, ocjenjuje Krivokapić.
Nosilac liste Draginja Vuksanović Stanković kaže da bi jedini ispravan potez bi bio da Vesna Medenica (predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu) podnese ostavku i da relaksira Crnu Goru od daljih kritika međunarodne javnosti i štete za imidž Crne Gore kod evropskih partnera.