Trump kaže da želi iransku naftu, dok tvrdi da mirovni pregovori napreduju 'izuzetno dobro'

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da želi "uzeti naftu u Iranu" i možda zauzeti ostrvo Kharg, dok istovremeno insistira da Washington"izuzetno dobro" napreduje u pregovorima s Iranom i da je "prilično siguran" da će mirovni sporazum biti postignut "uskoro".

Miješanje prijetnji i mogućnosti mirovnog sporazuma s Teheranom pojavilo se u intervjuu objavljenom kasno 29. marta u Financial Timesu, te u izjavama sat kasnije novinarima u avionu Air Force One.

Novinarima je Trump pohvalio napredak u razgovorima s Iranom, rekavši da se oni vode direktno i indirektno s "razumnim" liderima, te je ustvrdio da Teheran djelimično otvara ključni Hormuški moreuz, plovni put kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte i prirodnog gasa.

Nije pojasnio na šta misli kada govori o direktnim razgovorima s Iranom, čiji lideri negiraju da se pregovori uopšte vode. Teheran je saopštio da je primio, razmotrio i odbio američki mirovni plan od 15 tačaka, koji je dostavljen preko pakistanskih izaslanika.

Trump je rekao: "Izuzetno dobro nam ide u tim pregovorima. Ali nikad ne znate s Iranom, jer pregovaramo s njima, a onda ih uvijek moramo dići u zrak… bilo B-52 bombarderima" ili time što sam poništio nuklearni sporazum iz 2015. koji je Teheran potpisao sa svjetskim silama, uključujući SAD, Rusiju i Kinu.

"Mislim da ćemo postići sporazum s njima. Prilično sam siguran. Ali moguće je i da nećemo", rekao je novinarima. "Ali mi smo već imali promjenu režima. (Iranski) režim je desetkovan, uništen. Svi su mrtvi."

Nije navodio detalje, ali je rekao da su sadašnji lideri "vrlo razumni".

"Vidim sporazum s Iranom. Mogao bi uskoro biti postignut", rekao je.

"Uzimanje iranske nafte je prioritet"U intervjuu za Financial Times, Trump je rekao da bi najradije uzeo iransku naftu, poredeći situaciju s Venezuelom, gdje je naveo da namjerava preuzeti kontrolu nad naftnom industrijom "na neodređeno vrijeme" nakon što su američke snage u januaru zarobile lidera Nicolasa Madura.

"Iskreno govoreći, najradije bih uzeo iransku naftu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: 'Zašto to radite?' Ali to su glupi ljudi", citirao je FT Trumpa.

"Možda uzmemo ostrvo Kharg, možda ne. Imamo mnogo opcija", rekao je, misleći na čvorište kroz koje se izvozi većina iranske nafte.

"To bi također značilo da bismo morali biti tamo (na ostrvu Kharg) neko vrijeme", rekao je. "Mislim da oni nemaju nikakvu odbranu. Mogli bismo ga zauzeti vrlo lako."

Trump je postavio rok do 6. aprila Iranu da otvori Hormuški moreuz i prihvati sporazum kojim se okončava rat, ili će se suočiti s američkim napadima na elektrane.

Pakistan želi biti domaćin pregovoraRanije tokom dana, Pakistan je saopštio da nastoji organizovati direktne mirovne pregovore u Islamabadu ove sedmice, ali nasilje na Bliskom istoku i oštra retorika između Washingtona i Teherana ne jenjavaju.

"Pakistan će biti počašćen da ugosti i olakša značajne razgovore između dvije strane u narednim danima, s ciljem sveobuhvatnog i trajnog rješenja tekućeg sukoba", rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar nakon sastanka vodećih regionalnih diplomata 29. marta.

Washington i Teheran nisu komentarisali predložene mirovne pregovore, dok se broj žrtava i šteta na Bliskom istoku nastavlja povećavati. U novom razvoju događaja tokom vikenda, jemenski Huti pobunjenici koje podržava Iran uključili su se u sukob ispaljujući rakete prema Izraelu, uključujući i treći nalet rano 30. marta.

Ovaj razvoj događaja dešava se dok su hiljade dodatnih marinaca SAD-a stigle u region, a Washington nastavlja postavljati temelje za moguću kopnenu invaziju na Iran, iako američki zvaničnici kažu da još nije donesena nikakva odluka o invaziji.

Dok je rat SAD-a i Izraela s Iranom ušao u petu sedmicu, moćni predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, koji se smatra mogućim kandidatom za vođu zemlje nakon što su američko-izraelski zračni napadi ubili dosadašnje rukovodstvo, optužio je Sjedinjene Države da "tajno" planiraju kopneni napad uprkos razgovorima o miru.

"Sigurni smo da možemo kazniti Ameriku i natjerati je da požali što je ikada razmatrala napad na Iran", rekao je.

Iran je kasno 29. marta izveo raketni napad u kojem je ranjeno najmanje 11 ljudi u pustinjskom gradu Beršebi, saopštile su izraelske vlasti. U jednom od napada izbio je veliki požar u hemijskoj fabrici na periferiji grada.

Izraelska vojska je u svom "24-satnom izvještaju" saopštila da je izvela više od 140 zračnih udara na centralni i zapadni Iran, uključujući Teheran, tokom 24 sata zaključno s večeri 29. marta. Naveli su da su pogođena mjesta za lansiranje balističkih projektila i skladišta, među ostalim metama.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 29. marta saopštila da je iranski reaktor na tešku vodu u Khondabu, blizu grada Araka, za koji je Teheran objavio da je napadnut 27. marta, pretrpio ozbiljna oštećenja i da više nije u funkciji.

Izraelska vojska je ranije saopštila da je pogodila postrojenje, službeno poznato kao Khondabov istraživački reaktor na tešku vodu - što je najmanje drugi put da je lokacija bila meta nakon izraelskog zračnog udara tokom 12‑dnevnog rata u junu 2025.

Reaktor je dio velikog nuklearnog kompleksa u centralnom Iranu koji uključuje postrojenja za proizvodnju teške vode, što omogućava Iranu da koristi prirodni uran kao gorivo bez potrebe za visokim nivoima obogaćivanja.

Nestanci struje u TeheranuIzraelska vojska je također saopštila da je izvela nove napade na lokacije povezane s iranskim režimskim zvaničnicima, ali nije navela detalje.

Iransko Ministarstvo energetike je saopštilo da su udari SAD-a i Izraela kasno 29. marta gađali objekte za snabdijevanje električnom energijom u glavnom gradu Teheranu, što je dovelo do nestanaka struje u nekoliko gradskih četvrti.

U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je naložio vojsci da se dodatno pomjeri ka jugu Libana kako bi proširila ono što je nazvao "postojećom sigurnosnom zonom".

Netanyahu je rekao da je cilj spriječiti prijetnju koju predstavlja Hezbolah, grupa koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, kao i raketne napade iz tog područja.

"Odlučni smo da iz temelja promijenimo situaciju" u južnom Libanu, rekao je.

Uz izvještavanje Radija Farda i Radija Mashaal, te agencija Reuters, AFP i dpa