SAD i Iran nude različite mirovne prijedloge dok borbe traju
Čini se da je Iran odbacio američki plan od 15 tačaka za okončanje rata koji se proširio preko Zaliva i uzdrmao globalna tržišta energenata.
Detalji američkog plana nisu objavljeni, ali se široko vjeruje da je u mnogim aspektima sličan prijedlozima koji su iznošeni prije nego što je trenutni sukob počeo izraelskim i američkim zračnim napadima 28. februara.
Iranski odgovor, objavljen putem državne televizije 25. marta, navodi da su američki uslovi pretjerani i da će Teheran okončati trenutni rat kada to sam odluči i ako njegovi uslovi budu ispunjeni.
Smatra se da novi elementi uključuju zahtjeve obje strane koji se tiču Hormuškog moreuza, ključne plovne rute za globalne isporuke nafte, gasa i drugih roba, koji Iran trenutno blokira.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da razgovori napreduju dobro, dok su iranski zvaničnici poručili da nikakvi razgovori ne traju. Pakistan, koji ima bliske odnose s obje zemlje, ponudio je da bude domaćin sastanaka.
Američki zahtjeviNajvažniji zahtjev SAD-a je onaj koji je Trump više puta isticao. On također tvrdi da je Iran pristao na njega.
"Oni bi željeli postići dogovor", rekao je novinarima tokom događaja u Ovalnom uredu 24. marta. "Složili su se da nikada neće imati nuklearno oružje."
Sjedinjene Države i njihovi saveznici, uključujući Izrael i glavne evropske zemlje, godinama su zabrinuti zbog mogućnosti da Iran razvije nuklearno oružje. Iran je uvijek negirao da to želi.
Čak i da je to istina, Iran je sada pod novim rukovodstvom i pod intenzivnim američkim i izraelskim napadima koji su pokrenuli dva rata – prvi u junu prošle godine. Namjere vrhovnog lidera Mojtabe Hamneija, koji još nije viđen otkako je njegovo imenovanje objavljeno 8. marta, ostaju nejasne.
Također, nije sasvim jasno u kojoj mjeri on ili drugi donosioci odluka trenutno kontrolišu situaciju u Teheranu, niti koliko su visoki iranski zvaničnici uopšte u mogućnosti komunicirati jedni s drugima usred stalnih zračnih napada koji su ubili veliki broj visokih funkcionera.
"Problem je što je ova vlada fragmentirana. Postoje elementi vlasti koji su fanatici, poput Revolucionarne garde, koji bi mogli pokušati ubiti zvaničnike koji žele pregovarati o miru", rekao je za RSE Frederick Fleitz, zamjenik predsjednika instituta America First Policy.
Plan od 15 tačaka navodno uključuje jednomjesečno primirje dok se razrađuju detalji. Plan uključuje i mnoge druge američke zahtjeve, poput demontiranja iranskih nuklearnih postrojenja, predaje zaliha obogaćenog uranija Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) i pristanka da u budućnosti ne obogaćuje uranij.
Dalje tačke navodno ograničavaju iranske raketne sposobnosti i zahtijevaju da Iran prekine podršku regionalnim posredničkim grupama poput Hezbollaha, koji Vašington smatra terorističkom organizacijom.
Iako su mnogi od ovih zahtjeva postojali i prije rata, neki, poput ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i okončanja iranskih udara na regionalnu energetsku infrastrukturu, predstavljali bi odgovor na iranske ratne poteze od 28. februara.
Zauzvrat, Iran bi dobio ukidanje sankcija i američku pomoć u civilnom nuklearnom programu.
"Navodno postavljeni parametri američkog prijedloga nisu nimalo skromni: ukidanje sankcija u zamjenu za široke iranske ustupke", rekao je za RSE Naysan Rafati, viši analitičar za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"Ali ako je prošlost uvod, njegova izvodljivost bi zavisila od toga da li je Islamska Republika spremna popustiti pod pritiskom po pitanjima koja su dugo bila njene crvene linije. Kada je riječ o nuklearnom pitanju, Teheran i dalje insistira na pravu na obogaćivanje uranija… takođe je odbacio ideju pregovaranja o svom raketnom programu", dodao je.
Stav IranaIranski zvaničnici ne samo da su rekli da se razgovori ne vode, već su i ismijali američke izjave o tom pitanju, a vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaqari rekao je da Trumpova administracija "pregovara sama sa sobom".
"Niko kao mi neće sklopiti dogovor s vama. Ne sada. Nikada", dodao je u komentarima 25. marta.
U međuvremenu, neki od Teheranovih zahtjeva su u suprotnosti sa stavovima SAD-a.
Primjeri uključuju priznavanje iranske kontrole ili vlasti nad Hormuškim moreuzom, zajedno s pravom naplate naknada za prolaz i pravom na neograničeni raketni program.
Iranski zahtjevi također jasno prelaze crvene linije SAD-a, zahtijevajući od Washingtona da zatvori svoje vojne baze u Perzijskom zaljevu, plati ratnu odštetu i garantuje da neće ponovo napasti Iran.
"Za sada, barem, obećanje ekonomskog olakšanja i bol od nastavka udara čini se malo vjerojatnim da će potaknuti iranski kompromis u obimu koji Washington traži", rekao je Rafati. "Režim u cjelini još uvijek ne smatra svoj ratni položaj dovoljno očajan da pristane na američke uslove."
Fleitz je imao sličan stav.
"Mislim da je najveći izazov natjerati iranski režim da pristane na bilo šta. Mislim da smo još uvijek u procesu nagovaranja da pristanu na pregovore. Mislim da smo postigli određeni napredak s nekim početnim upitima, ali moramo dobiti iranskog predstavnika, sjesti sa SAD-om ili s posrednikom da započnemo razgovore", rekao je.
Do sukoba je došlo nakon što su obje strane pokrenule zračne napade 25. marta.
Poluzvanična iranska novinska agencija SNN saopštila je da je u Teheranu pogođeno stambeno područje, a spasioci pretražuju ruševine.
Kuvajt i Saudijska Arabija objavili su da su presreli napade dronovima, dok iranski Korpus islamske revolucionarne garde kaže da je izveo nove napade na Izrael i američke baze u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu.
Priredila: Elvisa Tatlić