Zdravstvo u Kliničkom univerzitetskom centru Kosova čeka, uprkos milionskim investicijama

Dva dana sedmično hodnici Klinike za kardiologiju u Kliničkom univerzitetskom centru Kosova (QKUK) ispune se desetinama pacijenata koji čekaju odluku od vitalnog značaja – hoće li im biti urađena koronarografija ili ugrađen stent.

Ispred njih je komisija sastavljena od ljekara i medicinskih sestara koja pregledava medicinsku dokumentaciju, analize i, kada je potrebno, traži dodatne pretrage prije nego što pacijenti budu uvršteni na liste čekanja.

Koronarografija služi za identifikaciju suženja ili blokada u arterijama koje snabdijevaju srce krvlju, dok je stent mali metalni cilindar koji se postavlja kako bi arterije ostale otvorene i omogućile normalan protok krvi.

Prema podacima osoblja Klinike za kardiologiju, trenutno oko 2.000 pacijenata čeka na ove usluge, uključujući i slučajeve evidentirane u prvim mjesecima 2024.

Jedan od glavnih razloga ovog nagomilavanja, prema riječima ljekara i medicinskih sestara s kojima je razgovarao RSE, jeste nefunkcionisanje pojedinih aparata najmanje dva mjeseca tokom ove godine.

Opterećenje je dodatno povećano velikim prilivom pacijenata iz kosovskih opština, uključujući one gdje su se ranije obavljali ovakvi pregledi, kao i brojnim uputnicama iz drugih klinika unutar QKUK-a. Osoblje, ipak, uvjerava da se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah i ne ostaju na listama čekanja.

"Čekam više od godinu dana"R. Šala iz Južne Mitrovice bio je 18. decembra među pacijentima koji su u hodnicima Klinike za kardiologiju čekali termin za ugradnju stenta.

"Ugradili su mi 12 stentova – jednom četiri, jednom šest i jednom dva. Četiri sam ugradio u privatnoj bolnici, ostale ovdje, u QKUK-u. Termin za koronarografiju zakazao sam prije više od godinu dana i još me nisu pozvali. Došao sam da se raspitam, jer imam tegobe i nije mi dobro", rekao je Šala za Radio Slobodna Evropa, držeći u rukama gomilu medicinske dokumentacije.

I drugi pacijenti navode da nisu dobili tačan datum za proceduru.

"Ne, nisu mi odredili datum. Samo su rekli da će me pozvati telefonom", kazao je muškarac u četrdesetim godinama.

Na Klinici za kardiologiju radi oko 40 kardiologa, od kojih je približno 12 invazivnih kardiologa. Oni obavljaju pretrage za identifikaciju suženja i blokada u srčanim arterijama, intervencije za otvaranje blokiranih arterija, kao i ugradnju stentova.

Prema podacima klinike, dnevno se obavi od 10 do 13 koronarografija.

Ove procedure izvode se i u nekoliko privatnih bolnica na Kosovu, ali su znatno skuplje u poređenju s javnim sektorom.

Investicije bez efekta na smanjenje listi čekanjaPosljednjih godina u QKUK-u su realizovane investicije u više klinika, putem vladinih fondova i donacija.

Primjera radi, u Kliniku za kardiohirurgiju prošle godine je uloženo 750.000 eura za renoviranje, krevete i nove prostorije, dok je u Kliniku za hitnu medicinu investirano oko 800.000 eura.

Nabavljena je i nova oprema, uključujući PET/CT skener – prvi put – za dijagnostiku i praćenje različitih vrsta karcinoma i drugih bolesti.

Na Klinici za kardiologiju, prema riječima ljekara, investicije su uglavnom bile infrastrukturne, bez kupovine novih uređaja. Ipak, tvrde da materijala i lijekova ima dovoljno i da pacijenti ne moraju sami da ih obezbjeđuju.

Duge liste čekanja i u drugim klinikamaProblem listi čekanja ne odnosi se samo na Kardiologiju.

Na Klinici za ortopediju, uprkos izgradnji novog objekta i renoviranju, čekanje na protezu koljena može trajati više od tri godine. Pacijenti se, u međuvremenu, moraju sami snalaziti za većinu lijekova i implantata.

"Nemamo nijednu od potrebnih proteza, zato imamo veliki broj pacijenata. Trenutno taj broj prelazi hiljadu", rekao je jedan ortoped za RSE, pod uslovom anonimnosti.

Na Klinici za vaskularnu hirurgiju čekanje na liječenje problema s venama prelazi dvije i po godine, zbog nedostatka anesteziologa i bolničkih kreveta, iako je tokom godine obavljeno oko 500 intervencija.

U maju ove godine otvorena je renovirana Klinika za onkologiju, gdje se liječe pacijenti s različitim vrstama karcinoma, ali sa samo 60 kreveta i tamo često dolazi do dugih čekanja ili improvizovanog smještaja pacijenata u sale.

Na Klinici za oftalmologiju čekanje na hirurške intervencije može trajati i do devet mjeseci, zavisno od vrste operacije.

Haki Hoti iz Gnjilana, koji je 18. decembra operisao kataraktu, rekao je za RSE da je na ovaj zahvat čekao oko pet mjeseci.

Kritike i zahtjevi za odgovornostPočetkom ovog mjeseca, Upravni odbor Kliničko-bolničke službe Kosova (SHSKUK) zatražio je detaljan izvještaj o listama čekanja.

Direktor SHSKUK-a, Elvir Azizi, izjavio je da već postoje uslovi, aparatura i lijekovi za liječenje slučajeva, te da je formirana posebna kancelarija za izradu ovog izvještaja.

Za Bujara Vitiju, glavnog urednika portala "Shneta", koji prati zdravstveni sektor na Kosovu, situacija ostaje zabrinjavajuća.

"Milionske investicije nisu smanjile liste čekanja. Potrebno je identifikovati stvarne prepreke i bolje rasporediti osoblje, uključujući dodatne sate anesteziologa", rekao je on za RSE.

Prema izvještaju Ureda za reviziju, prošle godine QKUK je bio preopterećen s oko 10.000 pacijenata na listama čekanja, dok je prosječno vrijeme čekanja dostiglo gotovo tri godine. Revizori su ocijenili da je situaciji doprinio kritičan nedostatak medicinskog osoblja, posebno anesteziologa, što je dovelo do odgađanja operacija.

Hronični problem zdravstvenog sistemaZbog loših uslova rada i niskih plata, više od 100 ljekara napušta Kosovo svake godine, prema podacima Ljekarske komore Kosova.

Ministarstvo zdravlja, upitano od RSE o listama čekanja u QKUK-u, navelo je da je njihovo upravljanje u nadležnosti SHSKUK-a.

Gužve u QKUK-u ne stvaraju samo pacijenti, već i njihovi pratioci, koji često, zbog nedostatka medicinskog osoblja, obavljaju poslove koji im ne pripadaju.

U pojedinim odjelima, nedostatak osnovnih potrepština – poput sapuna ili čaršafa – i dalje je vidljiv, što ukazuje na elementarne propuste u organizaciji i održavanju usluga.

Ovi problemi nisu novi.

Oni prate zdravstveni sistem Kosova još od poslijeratnog perioda, uprkos povremenim investicijama, promjenama vlada i stalnim obećanjima o reformama.

Prema mišljenju mnogih zdravstvenih profesionalaca, uzrok nije samo nedostatak resursa, već i neefikasno upravljanje postojećim kapacitetima i loše planiranje usluga.