Kosovo, Albanija i Hrvatska planiraju zajedničku kupovinu američkog oružja

Kosovo, Albanija i Hrvatska rade na provedbi saradnje u oblasti odbrane, o kojoj su se dogovorile prije oko pet mjeseci, kada su ministri odbrane potpisali zajedničku deklaraciju 18. marta u Tirani.

Ministarstva odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske potvrdila su za Radio Slobodna Evropa da stručne grupe rade na planu sprovođenja deklaracije.

Vršilac dužnosti ministra odbrane Kosova Ejup Maqedonci izjavio je da je 18. jula u Tirani održan sastanak implementacione grupe "radi razrade plana na operativnom nivou".

Ministarstvo odbrane Albanije, koje je bilo domaćin ceremonije potpisivanja sporazuma, saopštilo je da će u septembru ove godine ministarstvima Albanije, Kosova i Hrvatske biti predstavljen vodič koji je u završnoj fazi izrade, radi odobrenja.

U deklaraciji koju su potpisali vršilac dužnosti ministra odbrane Kosova Ejup Maqedonci, ministar odbrane Albanije Pirro Vengu i ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić, utvrđene su četiri tačke saradnje:

Promocija odbrambenih kapaciteta i saradnja u relevantnoj industriji;Povećanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuke i vojne vježbe;Odgovor na hibridne prijetnje i jačanje otpornosti;Puna podrška euroatlantskim integracijama.U tekstu deklaracije navodi se da je ova saradnja usmjerena ka osiguravanju dobre pozicije za suočavanje s prijetnjama i ostvarivanje ciljeva u oblasti odbrane i bezbjednosti.

Zajednička nabavka naoružanjaKupovina odbrambenih kapaciteta je prva obaveza iz deklaracije na koju su se ministri odbrane obavezali.

U tom kontekstu, prema riječima Maqedoncija, cilj je da se izvrši jedinstvena narudžba, umjesto tri odvojene narudžbe od strane svake države.

"Na primjer, sistem [naoružanja] koji tri države žele da kupe od SAD-a, naručimo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali da količina i rok isporuke budu zajednički. Jer kada se od SAD-a kupuje veća količina, cijena je niža, a isporuka brža", rekao je Maqedonci za Radio Slobodna Evropa.

Ove nabavke predviđene su da se finansiraju iz nacionalnih budžeta svake države.

Maqedonci očekuje da će partnerske države u ovom sporazumu pomoći Kosovu na putu ka euroatlantskim integracijama, posebno u vezi sa članstvom Kosova u NATO programu Partnerstvo za mir.

Iz Ministarstva odbrane Hrvatske za Radio Slobodna Evropa su rekli da su "nakon potpisivanja Zajedničke Deklaracije, zemlje potpisnice pristupile izradi dokumenta pod nazivom Roadmap".

Ovim dokumentom se, kažu iz Ministarstva, "dodatno operacionaliziraju ciljevi potpisane Deklaracije, u skladu s definiranim područjima suradnje, kao i konkretne zajedničke aktivnosti na razini ministarstava obrane i oružanih snaga".

"Promicanje suradnje u obrambenim sposobnostima i obrambeno-industrijske suradnje prepoznato je kao posebno važan aspekt zajedničkih napora, te će se u fazi provedbe kontinuirano nastojati analizirati mogućnosti suradnje u gore navedenim područjima koje proizlaze iz trenutnih inicijativa, mehanizama i instrumenata EU i NATO-a", navodi se u odgovoru Ministarstva odbrane Hrvatske na upit RSE.

Prije nekoliko mjeseci, hrvatska Vlada izjavila je za Radio Slobodna Evropa da se ovoj inicijativi mogu pridružiti sve zemlje koje žele da pruže podršku Kosovu i Albaniji na njihovom evropskom i euroatlantskom putu.

Do sada nije zvanično saopšteno da li će se ovoj saradnji pridružiti još neka država.

Prema hrvatskoj Vladi, cilj saradnje nije stvaranje vojnog saveza.

"Takav savez – osim članstva u NATO-u – nije ni potreban", izjavila je hrvatska Vlada u martu ove godine.

Vršilac dužnosti ministra odbrane Kosova, Ejup Maqedonci, kaže da će iskoristiti naredni sastanak u okviru Američko-jadranske povelje (A5), koji se očekuje u oktobru ove godine, da pozove regionalne partnere da se pridruže inicijativi.

Članice Američko-jadranske povelje su Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dok Kosovo ima status posmatrača.

Očekivanja od sporazumaPored saradnje u oblasti vojne industrije, države planiraju da realizuju bilateralne i trilateralne vojne vježbe, kao i da sarađuju u regrutaciji kadrova, uz povećanje mogućnosti za obrazovanje kroz vojne akademije i kolegije.

Takođe se očekuje zajednički angažman u borbi protiv hibridnih prijetnji, uključujući sajber prijetnje, kampanje dezinformacija, kao i zlonamjerni strani uticaj koji može ugroziti ili uticati na nacionalnu i regionalnu bezbjednost.

Predviđeno je da se između partnerskih država u okviru ovog sporazuma razmjenjuju informacije i obavještajni podaci kako bi se spriječili zajednički izazovi.

Maqedonci navodi da je ovaj sporazum pozdravljen u Pentagonu, tokom njegove posjete Sjedinjenim Američkim Državama u junu ove godine.

"Smatrali su to dobrom prilikom za regionalnu saradnju u suočavanju sa izazovima", rekao je on, dodajući da su podršku dobili i od više članica NATO-a, ne precizirajući o kojim državama je riječ.

Međutim, protiv ove saradnje usprotivila se Srbija, čiji je predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da se time krši subregionalni sporazum iz 1996. godine.

Ovaj sporazum, koji se odnosi na dozvoljene kvote naoružanja, tada su potpisali dva entiteta Bosne i Hercegovine – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska – kao i Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, koju su činile Srbija i Crna Gora.

Nekoliko dana nakon potpisivanja deklaracije o saradnji u oblasti odbrane između Kosova, Albanije i Hrvatske, Srbija i Mađarska su potpisale dokument kojim se konkretizuje strateški sporazum o odbrambenoj saradnji postignut 2023. godine.

Vučić je tada izjavio da vjeruje kako će ovaj sporazum dovesti do daljeg približavanja ka stvaranju vojnog saveza između Srbije i Mađarske.