Bjelorusija povećala vojni budžet, susjedi na oprezu

Bjelorusija je značajno povećala izdvajanja za oružje i vojnu opremu od 2022. godine, pokazuju budžetski podaci. Ovo povećanje se poklapa s ruskim ratom na Ukrajinu i izazvalo je zabrinutost kod njenih neposrednih susjeda.

Vladina potrošnja na vojne stavke, uključujući sofisticirane ruske borbene avione i moderne jurišne helikoptere, porasla je više od dva i po puta u posljednje tri godine, prema javno dostupnim budžetskim i dokumentima o javnim nabavkama u koje je uvid imao Bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa.

Budžet za odbranu za 2025. godinu sada iznosi oko 4,7 milijardi bjeloruskih rubalja (1,6 milijardi američkih dolara), što je oko dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje.

To je značajan porast u odnosu na 1,8 milijardi rubalja (694 miliona dolara), odnosno oko 0,95 posto BDP-a iz 2022. godine.

Među oružjem koje se kupuje nalaze se napredni višenamjenski borbeni avioni Suhoj Su-30SM2, jurišni helikopteri Mi-35M i oklopna transportna vozila Volat V-2, zajedno sa stotinama borbenih dronova.

Aleksandar Lukašenko, koji vlada Bjelorusijom od 1994. godine, prihvatio je Rusiju kao glavnog zaštitnika zemlje. Ekonomije dvije zemlje su snažno međusobno povezane.

Lukašenkovo približavanje Rusiji dodatno se intenziviralo nakon 2020. godine, kada je proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima koje su mnogi smatrali namještenim.

Rezultat je izazvao neviđene proteste na ulicama i brutalnu policijsku represiju koja je dovela do hapšenja hiljada Bjelorusa.

Uprkos bliskim vezama s Moskvom, Lukašenko je pokušao zadržati distancu od potpune invazije Kremlja na susjednu Ukrajinu, izbjegavajući slanje bjeloruskih vojnika u rat.

Ruske snage su dio svoje početne invazije u februaru 2022. pokrenule s teritorije Bjelorusije.

Povrijeđeni ruski vojnici i razmijenjeni ratni zarobljenici takođe su liječeni u bjeloruskim bolnicama.

"Lukašenkov sistem se u potpunosti oslanja na Kremlj kada je riječ o odbrani", rekao je Uladzimer Žihar, aktivista grupe BYPOL, koju čine bivši bjeloruski policajci i pripadnici snaga reda.

"Paradoksalno je to što nivo bjeloruskog vojnog trošenja sugerira da, uprkos koketiranju s Putinom, Lukašenko zapravo ne očekuje da će ruska vojska doći i braniti ga u slučaju neke mitske NATO agresije", rekao je Ivan Kiričevski, vojni analitičar ukrajinskog online magazina Defense Express.

"Rekao bih čak da bjeloruska vojska sada ima samo jednog neprijatelja - rusku vojsku", dodaje on.

Nuklearne aktivnostiZapadni analitičari posebno su zabrinuti zbog mogućnosti stacioniranja ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

Putin je više puta obećavao da će rusko nuklearno oružje biti raspoređeno na teritoriji Bjelorusije.

Satelitski snimci pokazuju proširenje i modernizaciju vojne baze Asipoviči, uz naznake da bi mogla biti korištena za skladištenje nuklearnog naoružanja.

Lukašenko je najavio da će ruska hipersonična raketa sposobna za nošenje nuklearnih bojevih glava, nazvana "Orešnik", biti raspoređena u Bjelorusiji do kraja godine.

Konvencionalna verzija te rakete korištena je protiv Ukrajine u novembru prošle godine.

"Vidjeli ste kako Orešnik funkcioniše: iste rakete, isti udari – ali bez nuklearnih bojevih glava, bez radioaktivnog zagađenja tla i zraka. Ovo oružje će biti stacionirano u Bjelorusiji do kraja godine", izjavio je 1. jula.

Finansiranje modernizacije infrastrukture ne pojavljuje se u budžetskim dokumentima.

Oružje, ne hljebPovećani vojni izdaci dolaze u trenutku kada je ukupna ekonomija zemlje pod sve većim pritiskom.

Izvoz proizvoda povezanih s naftom na zapadna tržišta znatno je smanjen nakon što je Zapad izolovao Lukašenka zbog represije nakon izbora 2020. godine.

Nekada živa tehnološka industrija u zemlji gotovo je nestala, jer su programeri, developeri i IT kompanije masovno prešli u Poljsku ili baltičke zemlje kako bi izbjegli represivne mjere.

Nezavisni budžetski stručnjaci upozoravaju da sve veća vojna potrošnja ugrožava socijalni sistem zemlje, na koji se starija populacija u velikoj mjeri oslanja.

Potrošnja na socijalnu zaštitu sada je čak i veća nego prije ruske invazije na Ukrajinu, kaže bjeloruska ekonomistica Alisa Rižičenka.

"Kao procenat ukupnih budžetskih rashoda, najviše ide na socijalne politike", rekla je Rižičenka. Ali sada se "odbrana približava tom dijelu rashoda. A s obzirom na to da budžet posluje s deficitom, nema prostora za povećanje".

"Moramo smanjiti socijalno osiguranje, ili nešto drugo, kako bismo dodali više sredstava za budžet odbrane", kazala je.