'Ozren nećete kopati': Mještani protiv otvaranja kamenoloma na planini kod Doboja
Samo mjesec dana nakon proglašenja Ozrena zaštićenim područjem, Ministarstvo rudarstva Republike Srpske traži koncesionara za vađenje kamena na toj planini.
Koncesija je predviđena na 30 godina, uz jednokratnu naknadu od 14.900 maraka (oko 7,5 hiljada evra) i cijenu od 0.35 feninga po toni rude.
No, i prije ove odluke, na lokaciji Orline – Ravna kosa, u mjestu Rječici vršeno je istraživanje kvaliteta i količine kamena u ovom području.
Firma "Limunkop" iz Doboja je vršila istraživanja ovog lokaliteta. Ova firma, koja je osnovana 2005. godine i bavi se vađenjem tehničkog građevinskog kamena, niskogradnjom i eksploatacijom nemetalnih mineralnih sirovina, je imala dozvolu nadležnog ministarstva.
Mještani sela, gdje je vršeno istraživanje, tvrde kako su u periodu od oktobra 2023. do juna 2024. godine izvučene velike količine kamena bez dodijeljene koncesije za eksploataciju.
"Limunkop" d.o.o. nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tvrdnjama mještana.
Zbog eksploatacije kamena, mještani i ekološki aktivisti su nekoliko puta protestovali, slali prijave inspekcijskim organima, te podnijeli krivičnu prijavu protiv ove firme.
Iz Okružnog javnog tužilaštva u Doboju za RSE su odgovorili da će nakon završetka prikupljanja dokaza donijeti tužilačku odluku u ovom predmetu.
Šta kažu mještani?"Hiljade i hiljade tona-kubika je tu odveženo materijala kroz ovo naše selo, dok je sa kamiona spadalo kamenje". Ovako Hilmo Šahman opisuje život uz kamenolom u mjestu Rječica, naselju između Maglaja i Doboja na planini Ozren, na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Njegova kuća je udaljena oko 500 metara od kamenoloma.
"U mene ispod kuće, znao sam nabrojati po 25 kamiona-šlepera dnevno", priča Hilmo.
Iz Udruženja "Gostilj Ozren", koje okuplja oko 100 članova i bavi se očuvanjem prirode na planini Ozren, kažu kako je na lokaciji kamenoloma "nestalo pola brda".
"Vi sa takvom dozvolom [za istraživanje] možete do dvije stotine kubnih metara po starom zakonu, da odvezete kamena eventualno do laboratorija ispitnih da bi se utvrdilo kvalitet kamena. Oni su odvukli 100.000 kubnih metara, najmanje, što se može vidjeti na licu mjesta", kaže Zoran Poljašević iz ovog Udruženja.
Inspektorat RS: 'Sve je u skladu sa zakonom'U odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa iz Inspektorata Republike Srpske su rekli da su od juna 2023. do aprila 2025. izvršili pet inspekcijskih kontrola, i da tom prilikom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u radu investitora na lokalitetu.
No, Darko Petković iz lokalnog ekološkog udruženja "Kolo Rječica" kaže da mu zvuči nevjerovatno da mještani "na svoje oči vide" kako je izvezena velika količina kamena, a da inspekcijski organi se "prave slijepi".
"Prijavljujete inspekcijskim organima nepravilnosti, a oni utvrđuju da tamo nema ništa sporno i tako idu na ruku investitoru", ističe Petković.
U junu 2024. godine, grupa lokalnih aktivista i mještana podnijela je krivičnu prijavu protiv firme "Limunkop" pred Okružnim sudom u Doboju.
Osnov prijave je da je firma imala "samo dozvolu za geološka istraživanja", ali da je prema tvrdnjama mještana premašila zakonski dozvoljenu količinu kamena i kopala bez koncesije, što je protivno Zakonu o koncesijama RS.
Kažu da je prijava proslijeđena Tužilaštvu u Doboju, ali do sada nema informacija da li je pokrenuta istraga.
Bez odgovora nadležnihMještani na Ozrenu navode kako do sada nije održana javna rasprava o dodjeli koncesije za eksploataciju kamena, iako je to zakonski propisano.
Iz Vlade RS i nadležnog ministarstva nije odgovoreno na upit RSE o razlozima raspisivanja koncesije na ovoj lokaciji, uprkos odluci Gradske skupštine Doboj da ovo područje proglasi zaštićenim.
Odgovora nema ni iz Komisije za koncesije RS. Inače, Zakon o koncesijama ovog bh. entiteta propisuje obavezne javne konsultacije sa stanovnicima.
Ni iz Gradske uprave Doboj nisu odgovorili na upit RSE kako gledaju na raspisivanje javnog poziva za dodjelu koncesije na području koje su gradski odbornici u aprilu proglasili zaštićenim područjem.
Inače, odbornici u skupštini grada Doboja u junu 2024. godine su odbili da daju saglasnost na inicijativu investitora da zatraži dodjelu koncesije kod nadležnog ministarstva.
Već na narednoj sjednici u julu, odbornici su usvojili Informaciju o podnesenoj inicijativi, čime je "Limunkop" dobio "zeleno svjetlo" da podnese zahtjev Ministarstvu energetike i rudarstva za dodjelu koncesije.
Na putu prema novom rudniku postoje već tri kamenolomaMještani već imaju negativna iskustva sa postojećim kamenolomima u okolini.
Ističu kako na magistralnom putu od Doboja prema Maglaju, na udaljenosti od desetak kilometara prema lokaciji planiranog kamenoloma, već postoje tri aktivna kamenoloma.
Tvrde da su zbog toga uništeni lokalni putevi, zagađen vazduh, te da su ugroženi svakodnevni mir i bezbjednost bog buke, detonacija i pojačanog saobraćaja teretnih vozila.
"Ako bi se još jedan kamenolom pustio u rad, bio bi nemoguć život za lokalno stanovništvo od kojih su nečije kuće svega 100 metara udaljene od planiranog rudnika", poručuje Poljašević.
Aktivisti i ekološka udruženja tvrde da bi eksploatacija tehničkog građevinskog kamena na toj lokaciji ugrozila biodiverzitet i izvorišta pitke vode, te da je u suprotnosti sa planom zaštite.
Na području Ozrena odobrena su i istraživanja srebra, zlata, bakra i pratećih metala.
Ozren planiran za nacionalni parkPrema važećem prostornom planu Republike Srpske područje planine Ozren je predviđeno kao prostor za uspostavljanje zaštićenog područja, sa namjerom da postane nacionalni park.
Gradska skupština je donijela odluku da ovo područje Ozrena zaštiti kao područje sa "održivim korištenjem prirodnih resursa".
Međutim, prostorni plan RS predviđa strožiji drugi nivo zaštite, odnosno ukoliko bi se Ozren proglasio nacionalnim parkom to bi značilo daleko veće ograničenje za rudarenje i eksploataciju. Za proglašenje Ozrena nacionalnim parkom potrebna je odluka Vlade RS ili Narodne skupštine RS.
Najviši stepen zaštite na Ozrenu trenutno ima vrh Gostilj, koji je od 2021. godine zaštićeno stanište trave ive.