Novi milioni iz Republike Srpske za skidanje sankcija entitetskom rukovodstvu

Više od 20 miliona evra – toliko vlasti Republike Srpske planiraju dodatno da izdvoje za lobiranje.

Rebalansom budžeta ovog bh. entiteta za 2025. godinu, Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS će dobiti pet puta više novca, umjesto 11,6 miliona, čak 54,9 miliona maraka.

Uvećanje od oko 43 miliona maraka (oko 22 miliona evra) će najvećim dijelom biti iskorišteno za predstavništva RS u inostranstvu, i za plaćanje stručnih usluga.

Taj iznos predstavlja više od 10 odsto planiranog povećanja budžeta RS.

Do zaključenja teksta, iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS nije odgovoreno na upit RSE o tome za šta će ovaj novac biti iskorišten.

Vlasti RS od ranije već lobiraju u inostranstvu, ali uprkos tim naporima, većina entitetskog rukovodstva je završilo na "crnoj listi" Ministarstva finansija Sjedinjenih Država, ali i na listama sankcija nekoliko evropskih zemalja.

Novac 'neće uroditi plodom'Politikolog Stefan Blagić ocjenjuje za RSE da novac za lobiranje "neće uroditi plodom ni u čemu".

Pita se – zašto bi on, ili bilo koji građanin RS, davao pare "fantomskim firmama i advokatima" da bi nekome bile ukinute sankcije.

"Kakvih crnih 40 miliona dodatno, pa koliko je RS spiskala para evo do sada, unazad 10-15 godina, i na lobiranja, i na predstavništva, itd. Kakvog mi efekta od toga imamo, šta smo mi vidjeli da nam je to dobro donijelo? Apsolutno ništa. I oni sada nastavljaju s tim. Nastavljaju jer nemaju kud, a sami su se doveli u tu situaciju", rekao je Blagić.

Ističe da će ovaj novac biti iskorišten "gotovo i isključivo" za pokušaje da se zvaničnicima ukinu sankcije.

"Da je normalna zemlja, predstavništva bi služila isključivo da se politički povezuju i da donose investicije, ekonomsku korist građanima i privredi u RS. Ovako ona služe kao neki instrument vladajućih", ocijenio je Blagić.

On podsjeća da vladajući u RS očekuju da će ih skinuti sa liste sankcije, iako usvajaju deklaracije koje usmjeravaju protiv vlasti evropskih zemalja, i protjeruju strane funkcionere.

"Vi tako radite na diplomatskom planu i očekujete da dobijete nekakvu korist? Pa, nećete dobiti ništa. Naravno da nećete, ljudi u svijetu će samo pomisliti da smo mi ovdje ludaci, gorštaci, i samo ćete narušavati dalje imidž RS koji je ionako srozan do besvijesti", upozorava Blagić.

Opozicija u RS ocjenjuje da se novcem za lobiranje pokušava "kupiti povjerenje određenih ličnosti ili država za isključivo ovu vlast".

"Ova sredstva i kompletna spoljna politika Vlade RS nije u interesu boljeg pozicioniranja RS, ostvarivanja bolje privredne saradnje i rasta domaće privrede već upravo za očuvanje na vlasti postojeće garniture", izjavio je za RSE Bojan Kresojević, poslanik opozicione Partije demokratskog progresa.

On ocjenjuje da sa "nizom diplomatskih skandala", izdvojena sredstva neće biti dovoljna da rukovodstvo RS popravi svoju poziciju na međunarodnoj sceni.

Sankcije i protjerivanje diplomataMilorad Dodik, predsjednik RS, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, entitetski premijer i predsjednik parlamenta, Radovan Višković i Nenad Stevandić, od ranije su na listama sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Tu je još nekoliko entitetskih zvaničnika, kao i Dodikovi sin i kćerka, Igor i Gorica.

Na listi sankcija su zbog antidejtonskog djelovanja ili korupcije.

Dodik i Cvijanović su od 2022. na listi sankcija Velike Britanije, zbog pokušaja da naruše legitimitet BiH.

EU je ranije pokušala uvesti sankcije Dodiku, ali je to propalo zbog protivljenja Mađarske.

Njemačka i Austrija su prije nekoliko mjeseci zabranile ulazak u zemlju Dodiku, Viškoviću i Stevandiću, te je naređeno zamrzavanje njihove imovine ukoliko je posjeduju u tim državama.

Isti dan kada su uvedene sankcije, Vlada RS je proglasila nepoželjnom njemačku ministarku za Evropu i klimu, Anu Lirman (Anna Lührmann).

Ministarka, koja je tada bila u posjeti Banjaluci, izjavila je da su "Dodikovi predstavnici njoj i njenoj delegaciji prijetili nasiljem".

Šta sa dosadašnjim lobiranjem?Vlasti RS već godinama lobiraju za bolje pozicije ovog entiteta na međunarodnoj sceni, i to najviše u SAD-u.

Samo ove godine, RS je sklopila ugovore sa tri različite kompanije za lobiranje.

Još u januaru, na sajtu američkog Ministarstva pravde, objavljen je ugovor vrijedan oko pola miliona dolara godišnje sa advokatskom kancelarijom "Zell & Associates", koji je za RS potpisao Danijel Dragičević, šef Dodikovog kabineta.

Njihovi zadaci su – rad na ukidanju sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, promocija dijaloga između RS i administracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), te preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH.

U martu je sklopljen sporazum sa kompanijom RRB Strategies, u vlasništvu Roda Blagojevića, bivšeg guvernera američke države Ilinoj, koji je 2011. godine osuđen na 14 godina zatvora zato što je pokušao prodati senatorsko mjesto, ali ga je Tramp pomilovao u februaru 2020.

Ugovor sa Blagojevićem je potpisao Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS. Finansijski uslovi nisu javno dostupni.

Tu je predstavljen niz kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, uključujući ukidanje sankcija protiv Dodika, njegove porodice i drugih zvaničnika RS, rad na ukidanju kancelarije visokog predstavnika u BiH, te "vraćanje nadležnosti" RS.

Blagojević je tokom juna posjetio RS, uz niz sastanaka sa entitetskim zvaničnicima.

Posljednji ugovor je objavljen u aprilu, i to sa konsultantskom kućom Stokes Strategies.

RS u slučaju posljednjeg ugovora predstavlja konsultantska kuća iz Teksasa, State Strategies, a ona nastupa u ime Predstavništva RS u Austriji.

Cilj je organizovanje sastanaka predstavnika Kongresa sa klijentom, a sve je plaćeno 65 hiljada dolara mjesečno.

Prethodnih godina, ugovori RS sa američkim lobistima su se najčešće odnosili na promociju investicija i pravne savjete. Sve je koštalo nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.

Osam predstavništava promoviše interese RS van ovog entiteta, a ona se nalaze u SAD-u, Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu.

Ranije je iz predstavništva RS u Vašingtonu odgovoreno za RSE da im je budžet u prošloj godini iznosio 600 hiljada maraka (oko 300 hiljada evra), da oni sa lobistima RS imaju ograničene kontakte, te da oni u skladu sa američkim zakonima ne mogu aktivno da učestvuju u procesu ukidanja sankcija zvaničnicima.

Na šta još idu pare iz rebalansa?Rebalans entitetskog budžeta za ovu godinu, usvojen na sjednici Narodne skupštine RS 3. jula, iznosi oko 420 miliona maraka (oko 215 miliona evra).

Procentualno, Ministarstvo za evropske integracije je dobilo najveće povećanje.

Ipak, najviše dodatnog novca je dobilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – oko 84 miliona maraka (43 miliona evra).

Ovaj novac će biti izdvojen za povećanje plata, te za nabavku postrojenja i opreme.

Ministarstvo zdravlja je dobilo 50-ak miliona više koji će biti raspoređeni lokalnim bolnicama i domovima zdravlja, dok je budžet za osnovne škole povećan za oko 30 miliona maraka, što će biti iskorišteno za plate.