Zelenski kaže da bi dodatne sankcije mogle 'natjerati Putina da traži mir', Rusija ponovo napala Harkiv
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je pozvao zemlje, koje podržavaju Kijev u njegovoj odbrani od ruske invazije, da pojačaju sankcije protiv Moskve, rekavši da Kremlj nije zabrinut zbog ogromnih gubitaka, ali bi mogao biti primoran da okonča rat ako ekonomski pritisak bude dovoljan.
Zelenski se obratio putem video-veze prvog dana međunarodne sigurnosne konferencije koja se održava od 12. do 14. juna u Pragu, nekoliko sati nakon što su ruske snage ponovo žestoko napale Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini koji se nalazi blizu ruske granice.
Njegovi komentari na GLOBSEC forumu uslijedili su u trenutku kada Ukrajina i Rusija nastavljaju s razmjenom ratnih zarobljenika.
U obraćanju na GLOBSEC-u, Zelenski je takođe pozvao zemlje da finansiraju povećanu proizvodnju dronova i preduzmu druge mjere kako bi se zaustavila ruska ofanziva, rekavši da je Ukrajina "prva linija odbrane" protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovih snaga.
"Padne li ta linija, Putin ide dalje", rekao je.
Zelenski se obratio nakon uvodnog govora češkog predsjednika Petra Pavela, koji je naglasio "važnost stajanja uz Ukrajinu i oslanjanja na vlastite snage kao Evropljani" u trenutku kada je "nova američka administracija uzdrmala transatlantske odnose i primorala Evropu da se suoči sa strateškim pitanjima koja se više ne mogu odgađati".
"Ukrajina se i dalje hrabro bori za svoju slobodu, nezavisnost i sigurnost cijele Evrope", rekao je Pavel.
Zelenski tvrdi da je ruska vojska pretrpjela više od milion žrtava – poginulih ili ranjenih – otkako je Putin 24. februara 2022. pokrenuo invaziju punih razmjera.
U dnevnoj objavoj ukrajinske vojske na društvenim mrežama 12. juna navodi se da su ruski borbeni gubici dostigli 1.000.340. Početkom aprila, NATO je procijenio da je ta brojka iznosila više od 900.000, uključujući oko 250.000 poginulih.
Putinovu vladu takvi gubici "ne zabrinjavaju", rekao je Zelenski.
"Ono što ih brine jesu sankcije", uključujući ograničenja cijena nafte, rekao je, tvrdeći da bi takve mjere, ako su dovoljno snažne, mogle "presjeći njihovo finansiranje rata i natjerati ih da traže mir".
Evropska komisija je ranije ove sedmice predstavila nove sankcije protiv Rusije članicama EU, uključujući i smanjenje gornje granice cijene ruske sirove nafte – s trenutnih 60 na 45 dolara po barelu – što je mjera usmjerena na ograničavanje prihoda koje Rusija ostvaruje od prodaje nafte.
Američki predsjednik Donald Trump, koji od januara, kada je po drugi put stupio na dužnost, pokušava posredovati u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, izrazio je frustraciju ruskom neposlušnošću i njenim kontinuiranim napadima, od kojih su mnogi rezultirali smrću i ranjavanjem civila. Ipak, do sada se suzdržao od uvođenja novih sankcija.
Trump je 5. juna uporedio Rusiju i Ukrajinu sa "dvoje male djece koja se žestoko svađaju" i rekao da bi mogao uvesti stroge kazne "objema zemljama" ako zaključi da nisu spremne postići mirovni sporazum.
"Za sada nema znakova da Rusija namjerava okončati svoju agresiju", rekao je češki predsjednik Petr Pavel u svom govoru na GLOBSEC forumu. "Ipak, svjedočimo zabrinjavajućoj neodlučnosti kada je riječ o jasnom razlikovanju agresora i žrtve."
"Vrijeme je da izvučemo nužne zaključke iz činjenice da se uloga Sjedinjenih Američkih Država u evropskoj sigurnosti promijenila i da ojačamo sposobnost Evrope da adekvatno odgovori", dodao je.
Dok "održavamo intenzivan dijalog" sa SAD-om, istakao je Pavel, "moramo ubrzati napore u izgradnji vjerodostojnih evropskih odbrambenih kapaciteta, ojačati našu odbrambenu industriju i preuzeti političku odgovornost za našu kolektivnu sigurnost".
Zelenski je svoj govor započeo spominjanjem "Operacije Paučina", neviđenog ukrajinskog napada 1. juna, u kojem su dronovi prokrijumčareni u Rusiju kamionima i izbliza upotrijebljeni za napad na vojne aerodrome, pri čemu su uništeni ili oštećeni brojni ruski strateški bombarderi.
S obzirom na sve veću ulogu dronova u ratu, Zelenski je rekao da je Ukrajina "spremna povećati proizvodnju dronova", ali da za to nedostaje novca.
"Imamo kapacitet. Ono što nam nedostaje jeste finansiranje", rekao je. "Moramo svi biti brži u razvoju dronova od naših neprijatelja. Jedno je pravilo jasno – nijedna zemlja si ne može priuštiti da zaostaje u tehnološkom razvoju."
S obzirom na to da Moskva odbacuje pozive Kijeva i Zapada na prekid vatre, a sudbina direktnih mirovnih pregovora ostaje neizvjesna nakon dva kruga bez napretka, Zelenski je poručio: "Rusiju ne možete nagovoriti na mir."
Rusija ponovo napala HarkivRusija je tokom noći izvela novi talas napada dronovima na više gradskih četvrti u Harkivu, oštetivši stambene zgrade i školsko dvorište na koje je pao dron, razbivši prozore, izjavio je gradonačelnik Ihor Terehov.
Prema navodima policije, najmanje 15 osoba je ranjeno, uključujući djecu, a petoro ranjenih je hospitalizovano.
Ukrajinska vojska je saopštila da je izvela udar na elektronski pogon u blizini Moskve. U objavi na Telegramu, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine naveo je da su zabilježene eksplozije u fabrici Rezonit, za koju tvrde da proizvodi elektroniku široko korištenu u proizvodnji visokotehnološkog naoružanja i opreme.
Ove tvrdnje nije moguće odmah nezavisno potvrditi.
Dok Rusija izvodi velike napade na Harkiv, Kijev i druge gradove, bez naznaka spremnosti na ustupke u bilo kakvom mirovnom sporazumu, njemački ministar odbrane Boris Pistorius boravio je 12. juna u Kijevu kako bi izrazio podršku i razgovarao o dodatnoj vojnoj pomoći.
"Svrha ove posjete je prvenstveno da pokažemo da Njemačka, nova savezna vlada, i dalje stoji uz Ukrajinu u trenutnoj situaciji, koja nije postala nimalo lakša", rekao je Pistorius novinarima po dolasku. Dodao je da će razgovarati o dodatnoj podršci u naoružanju iz Njemačke i drugih zemalja EU.