Veliki ruski napad na Harkiv, Kremlj tvrdi da je Ukrajina odgodila razmjenu ratnih zatvorenika i tijela
Najmanje tri osobe su poginule, a 21 je ranjena u napadu Rusije na Harkiv, drugom najvećem ukrajinskom gradu, koji je pretrpio "najsnažniji napad od početka rata" u februaru 2022., izvijestio je gradonačelnik.
Igor Terehov je naveo da je "najmanje 40 eksplozija" odjeknulo u kratkom periodu u ovom gradu na sjeveroistoku zemlje s oko 1,4 miliona stanovnika, smještenom manje od 50 kilometara od ruske granice.
"Neprijatelj istovremeno udara raketama, dronovima Šahed i navođenim vazdušnim bombama", kazao je Terehov, prema kojemu je korišteno najmanje 48 dronova Šahed, dvije rakete i četiri navođene bombe.
Napadnute su višespratne i privatne stambene zgrade, obrazovni i infrastrukturni objekti.
Dvije osobe ubijene su u Kijevskom okrugu Harkiva, a jedna u Osnovjanskom okrugu, dok ih je oko 20 povrijeđeno, rekao je Terehov.
Par u pedesetim godinama je ubijen u napadu koji je pogodio dvije zgrade u Hersonu, prema riječima guvernera te južne oblasti, Oleksandra Prokudina. Dvije osobe su povrijeđene, isto kao i u Dnjepropetrovskoj oblasti na istoku zemlje.
Rusija je izvela jedan od svojih najvećih napada od početka rata u noći s četvrtka na petak, s 407 dronova i 45 projektila, prema navodima ukrajinske vojske. Broj poginulih u ovom napadu je porastao na najmanje pet u subotu nakon što je u ruševinama u Lucku, blizu poljske granice, pronađeno tijelo mlade žene.
Rusko ministarstvo odbrane navelo je, pak, da je preko noći uništilo 36 ukrajinskih dronova, posebno u Moskovskoj, Kurskoj i Smolenskoj oblasti. Ovaj napad doveo je do privremenog zatvaranja glavnog moskovskog aerodroma Šeremetjevo, prema vazduhoplovim vlastima.
Moskva je u petak obećala "odgovor" na ranije ukrajinske napade na nekoliko ruskih vazduhoplovnih baza daleko od prvih linija fronta u kojima je uništeno nekoliko bombardera.
Napadi su izvedeni usred zastoja mirovnih pregovora nakon drugog kruga direktnih pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu u ponedjeljak, koji nisu doveli do prekida vatre, već samo do dogovora o razmjeni zarobljenika.
Dvije zaraćene strane trebale su ovog vikenda razmijeniti po 500 ratnih zarobljenika, nakon prethodne razmjene 1.000 ljudi sa svake strane u maju. Bilo je dogovoreno i da strane predaju tijela 12.000 poginulih vojnika.
Međutim, prema navodima Rusije, Ukrajina je neočekivano do daljnjega odgodila razmjenu ratnih zarobljenika i tijela vojnika, objavio je zvaničnik Kremlja Vladimir Medinski, prenosi Reuters.
"Rusija je 6. juna, strogo poštujući dogovore iz Istanbula, započela humanitarnu operaciju predaje više od 6.000 tijela ubijenih ukrajinskih vojnika, kao i razmjenu povrijeđenih i teško bolesnih zarobljenika te onih mlađih od 25 godina", napisao je Medinski na aplikaciji Telegram.
On tvrdi da se 1.212 tijela ubijenih Ukrajinaca nalazi u rashlađenim kontejnerima na lokaciji razmjene.
Navodi da je Rusija Ukrajini predala i popis prvih 640 zarobljenika iz kategorije "povrijeđenih, bolesnih i mladih" kako bi započela razmjenu.
"Kontakt grupa ruskog ministarstva odbrane nalazi se na granici s Ukrajinom", nastavio je Medinski i dodao da tamo nema ukrajinskih pregovarača.
Petro Jacenko iz ukrajinskog Koordinacionog štaba za ratne zarobljenike kaže da je razmjena pomaknuta za sljedeću sedmicu.
U znaku nepopustljivosti Moskve, dok se zahtjevi obiju strana čine nepomirljivima, Kremlj je invaziju na Ukrajinu, koju je pokrenuo u februaru 2022., predstavio kao "egzistencijalno pitanje".
"Za nas je ovo egzistencijalno pitanje, jedan od naših nacionalnih interesa, naše sigurnosti, naše budućnosti i budućnosti naše djece", izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov u petak.
Ruske snage, koje okupiraju otprilike petinu ukrajinske teritorije, gotovo svakodnevno bombarduju ukrajinske gradove od 2022. Kao odgovor, Ukrajina izvodi gotovo svakodnevne vazdušne napade na Rusiju.