Istraga i državni vrh u tunelu koji je vodio do Višeg suda u Podgorici
U stanu koji se nalazi u Njegoševoj ulici u strogom centru Podgorice policija nije pronašla nikog a kako je utvrđeno stan je bio iznajmljen osobama koje su koristile falsifikovana dokumenta.
U neposrednoj blizini stana osim zgrade Višeg suda nalaze se zgrade najvažnijih državnih institucija: Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke.
Istražitelji za sada ne znaju motiv i cilj nepoznatih osoba koje su kopale tunel najmanje mjesec dana.
'Gotovo ništa ne nedostaje' nakon otkrića tunela ispod zgrade suda u Podgorici
Vrh Vlade u tunelu
Prema fotografijama tunela koje je objavila Vlada Crne Gore, prolazi su široki i visoki oko metar, zidovi su oivičeni daskama koje su trebalo da spriječe urušavanje zemlje i kamena. Kraj tunela je vodio u podrumski depo Višeg suda čiji je zid probijen na mjestu gdje se nalaze police sa registratorima.
U depou Višeg suda je osim sudskih spisa, među kojima ima dokaznog materijala raznih krivičnih djela, smješteno je i oko devet i po tona zaplijenjenih narkotika, od čega oko dvije kokaina i oko sedam marihuane.
Premijer Dritan Abazović koji je u pratnji ministara, pravde i unutrašnjih poslova, Marka Kovača i Filipa Adžića, obišao lice mjesta, saopštio je da se prokopavanje tunela nije moglo obaviti bez pomagača iz Višeg suda.
"Organizovani kriminal funkcioniše tako što imaju involvirane ljude u svim institucijama. Mislim da je ovo pokušaj koordinirane akcije koja je osujećena", rekao je Abazović i dodao da je evidentirano više lica koja se mogu povezati sa ovim slučajem.
Na ovu izjavu reagovao je Vrhovni i Viši sud u Podgorici ocjenjujući da je premijerov zaključak krajnje proizvoljan i neutemeljen.
"Premijer svakako zna čija je nadležnost obezbjeđivanja objekata, a to je Sektor za obezbjeđenje ličnosti, objekata i diplomatskog korpusa", navedeno je u zajedničkom saopštenju Vrhovnog i Višeg suda.
Iz opozicione Demokratske partije socijalista su ocijenili "nevještim pokušajem Abazovića da sa sebe i ministra Adžića skine teret odgovornosti za rasulo u bezbjednosnom sektoru, koji neće proći".
Zakoni o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, jasno definišu čija je dužnost kontraobavještajna zaštita institucija i obezbjeđivanje predmeta koji čine dokaze u krivičnim postupcima , poručili su iz DPS.
Službenici Uprave policije obezbjeđuju zgrade sudova i tužilaštava .
Motivi i ciljevi iskopavanja tunela nepoznati
Po Abazoviću motiv za kopanje tunela je pokušaj narko kartela da kontaminira dokaze koji su protiv njih pothranjeni u depou za šta su kako sumnja imali pomoć iz suda.
Nakon što je otkriven tunel, predsjednik Višeg suda Boris Savić je saopštio da "gotovo ništa ne nedostaje".
On je izrazio sumnju da su cilj počinilaca bili dokazi koji se nalaze u depou pošto su oni već izvještačeni i na osnovu njih već podignute optužnice ili izrečene presude.
Kako je rekao "ne bi bilo nepopravljive štete ukoliko bi neki predmeti bili ukradeni".
"Imamo pravo da sumnjamo da je, onaj ko je radio taj tunel, imao plan da dođe do prostorije za zadržavanje (optuženih)", rekao je sudija Savić.
Kako se ta prostorija se nalazi u blizini depoa on je naveo i mogućnost da je tunel iskopan kao priprema za pokušaj bjekstva nekog od okrivljenih, naglasivši da je o tome rano govoriti.
Direktor Uprave policije Nikola Terzić je samo rekao da misli " da niko nije uložio toliki trud i napor zbog rekreacije".
Da li je bezbjednosni sistem zakazao?
Oglasilo se i Udruženje penzionisanih službenika policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost konstatacijom da su razaranje bezbjednosnog aparata u Crnoj Gori, negativna kadrovska selekcija u službama i direktno uplitanje dnevne politike u sistem, doveli su do opšteg pada povjerenja u institucije koje štite građane i ustavni sistem.
Povodom prokopavanja tunela najavljena je sjednica Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajnog bezbjednosnog sektora, a za 14.septembar Vijeće za nacionalnu bezbjednost.
Građevinska struka: U pitanju jednostavni radovi
Sa građevinskog aspekta radi se o vrlo jednostavnim radovima, jer tu nema podzemnih voda, , kaže za Radio Slobodna Evropa sudski vještak građevinske struke Veljko Vasiljević.
"Znamo da se radi o rastresitom materijalu. Mogli su se upotrebljavati jedino ručni odnosno električni alati. Uz nekakvu logistiku, nas dvojica bismo mogli da ga iskopamo za mjesec dana a uz veću logistiku i organizaciju i za deset", navodi Vasiljević.
Na osnovu fotografija tunela koje je objavila Vlada, on procjenjuje da je iskopano oko 30 do 35 kubika materijala, što nije velika količina, ali čije je odvoženje trebalo da bude nevidljivo.
"Ili sakriveno u okviru nekih drugih radova i aktivnosti. Pretpostavljam da su se radovi odvijali tokom dana, u vrijeme saobraćajne gužve i spoljne buke."
Vasiljević primjećuje da su za postavljanje daska protiv odronjavanja korišćene električne mašine koje ne prave veliku buku:
"Vidim da je upotrebljavana pur pjena da se spriječi osipanje između podgrade od dasaka. Iako je rad vrlo jednostavan, ipak su morali su imati minimum tehničke pismenosti, ili da ih neko uputi da pogode trasu kopanja i da znaju dokle se kopa."
Procnjenjuje se da je zid zgrade suda debeo 70-80 santimetara, poput većine objekta izgrađenih u Podgorici nakon Drugog svjetskog rata
Inače početak kopanja tunela poklapa sa početkom renoviranja zgrade Višeg suda.
Provala je otkrivena u ponedjeljak, 11. septembra, kada su službenici suda primijetili da su ispreturani predmeti unutar depoa.
Viši sud je odmah obavjestio policiju koja je istog dana od sprovela uviđaj. Nakon njihovog uviđaja službenici suda su počeli popis predmeta i tek tada je pronađen otvor koji je bio sakriven predmetima u prostoriji.
U depou ima 100.000 predmeta, sudskih spisa, fizičkih predmeta.
Saradnja na tekstu: Digitalna forenzička jedinica