Kurti mjere EU nazvao 'nepravednim'

Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da su mjere Evropske unije "nepravedne" i kako se nada da neće trajati dugo jer je "Kosovo zemlja kojoj je potrebna podrška u razvoju".


Kurtijeva izjava dolazi dan nakon što je glasnogovornik Evropske unije potvrdio za Radio Slobodna Evropa da su mjere saopštene Vladi Kosova još 28. juna, kao rezultat procjene EU-a da Kosovo nije poduzelo potrebne korake za smanjenje napetosti na sjeveru.


Kurti je rekao da će nastaviti sa svojim programom i dodao da "ne mogu praviti kompromise s vladavinom prava ili ustavnošću zemlje".


"Dakle, ovo nisu sankcije. Ali, istina je da su to privremene, ali nepravedne mjere jer su Kosovo i njegova vlada najdemokratskija, proevropska i najnaprednija država i izvršna vlast", rekao je Kurti.


Dodao je kako se nada "da će ove privremene mjere biti vrlo kratke kako bi i podrška i evropska pomoć bili potpuni, a možda i povećani."


Evropska komisija je 28. juna obavestila kosovske vlasti o mjerama koje je preduzela zbog nepoštovanja zahteva Evropske unije po pitanju neophodnih koraka ka deesakaciji na severu zemlje.


U pisanom odgovoru za RSE glasnogovornik EU je naveo da je zvanična Priština obaveštena da su preduzete sledeće mere:


Privremena obustava rada organa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.


Kosovo neće biti pozivano na događaje na visokom nivou i bilateralne posete će biti suspendovane, osim onih koje su usmerene na rešavanje krize na severu Kosova u okviru Dijaloga uz podršku EU.




U međuvremenu, tokom sastanka Vlade Kosova, održanog 29. juna, Kurti je rekao da je Kosovo u nekim slučajevima bilo kritično prema EU, ali "nikada cinično ni ogorčeno", dodavši da vlasti nisu ogorčene ni nakon uvođenja mjera.


Iz EU-a kažu da "također prate ponašanje Srbije te postoji mogućnost da će i protiv nje biti poduzete mjere ako se ne bude ponašala u skladu s očekivanjima za smirivanje situacije".




Napetosti na sjeveru Kosova, gdje većinski žive Srbi, počele su 26. maja kada su novi albanski gradonačelnici Zvečana, Zubinog Potoka i Leposavića ušli u zgrade općina pod pratnjom kosovske policije. Protesti su počeli istog dana, a 29. maja je eskalirao u nasilje između pripadnika misije NATO-a na Kosovu, KFOR-a i demonstranata.


Tokom nemira je povređeno 30 pripadnika mirovnih snaga i 52 osobe srpske nacionalnosti.


Nasilje je navelo NATO da pošalje dodatnih 700 vojnika na Kosovo, pored 4.000 vojnika koji su već u zemlji.


Od početka tenzija, međunarodna zajednica neprestano poziva na preduzimanje koraka ka smirivanju situacije.