Đukanović: Nema vječne vlasti, samo je Crna Gora vječna
On je na oproštajnoj konferenciji za medije, 19. maja, uoči sjutrašnje predaje dužnosti Jakovu Milatoviću, od kojeg je izgubio predsjedničke izbore 2. aprila i time smijenjen s pozicije trodecenijske vlasti, rekao da su njegovi rezultati nesporni.
"Nemam namjeru da eksplicitnije sumiram rezultate ostvarene tokom trajanja vlasti koju sam personifikovao, čiji istorijski značaj niko realan ne može osporiti", kazao je Đukanović.
Sedam puta bio je premijer, a dva puta predsjednik Crne Gore. Nakon poraza na predsjedničkim izborima povukao se i sa mjesta šefa Demokratske partije socijalista.
Komentarišući ranije konstantne apele o potrebi smjenjivosti vlasti, Đukanović je kazao da je većina evropskih partnera, koja je to zagovarala, shvatila da Crnoj Gori nisu dobili ono što su željeli.
Naime, nakon tri decenije vlasti, njegovu Demokratsku partiju socijalista 2020. pobijedila je većina predvođena proruskim i prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA nakon čega su formirali Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem.
"Ta Vlada iz temelja je destabilizovala državu i društvo, devastirala vrijedna dostignuća ekonomskog i institucionalnog razvoja i dovela u pitanje dostižnost evropskog cilja", kazao je.
Nakon godinu i po, formirana je Vlada Dritana Abazovića, koju je podržao i sam Đukanovićev DPS u cilju deblokade evropskog puta.
"Nažalost, to nije urađeno. Abazovićeva Vlada će po neznanju, neradu, improvizaciji i štetnim odlukama po nacionalne i bezbjednosne interese države biti upamćena kao najgora u istoriji političkog života u Crnoj Gori", rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, zbog neodgovornog i nekompetentnog vođenja državne politike tokom prethodne tri godine, došlo je do urušavanja sistema obrazovanja, zdravstva i bezbjednosti.
"Došlo je do urušavanja svih sfera društva, do potpunog zaustavljanja pregovaračkog procesa sa EU a doveden je i u pitanje i kredibilnosti Crne Gore kao NATO partnera", rekao je.
Za vrijeme njegove vladavine, Crna Gora je 2006. obnovila nezavisnost, a 2017. ušla u NATO.
Crna Gora u NATO-u: Istorijski dan, poručili lideri
Nakon što je raspušten parlament, a Vlada Dritana Abazovića funkcioniše u tehničkom mandatu, Crnu Goru 11. juna očekuju vanredni parlamentarni izbori.
"Oni su za sve političke subjekte i građane prva velika šansa jer je Crna Gora na strateškoj raskrsnici sa koje je moguće i naprijed u Evropu, i natrag u pogubni balkanski nacionalizam. Ponovo su na ozbiljnoj probi mir i stabilnost i multietnički sklad".
Na pitanje da li će se povući iz političkog života, naglasio je da to što se povukao sa mjesta predsjednika stranke, ne znači da će promijeniti "partijski dres".
"Od čega da se povučem? Od onoga čemu sam posvetio svoj život - ekonomskom evropskom razvoju? Ne morate da budete predsjednik ni premijer ni ministar da biste bili politički angažovani. Nastaviću da u tom svojstvu podržavam tu politiku i sve što im bude trebalo od mene - imaće", kazao je.
Na pitanje vidi li saradnju sa DF-om, Đukanović je odgovorio rekao da će biti nastavljen dijalog sa svim političkim subjektima.
"Mislim da treba razgovarati sa DF-om, a savezništvo graditi sa onima koji pokažu najveću spremnost da djelatno, a ne riječima rade u interesu evropske budućnosti Crne Gore", dodao je.
Za vrijeme vladavine Đukanović je izgradio dobre odnose sa zemljama regiona.
Nakon priznanja nezavisnosti Kosova 2008. godine zaoštreni su odnosi sa zvaničnim Beogradom ali i sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji su se pogoršali 2019. nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Na pitanje o planovima za budućnost, Đukanović je rekao da želi da se odmori od svih funkcija koje je radio i da "o svemu razmisli mirnije i dugoročnije, pa da odluči gdje bi njegovo političko iskustvo bilo najpotrebnije politici koju zastupa".
Zaključujući konferenciju poručio je:
"Nema vječne vlasti, samo je Crna Gora vječna".