Uoči izbora u Crnoj Gori: Ostavke lidera Đukanovićevog bloka, podjele i kod Mandića
Sve se događa uoči predaje izbornih listi koji ističe 16. maja u ponoć.
Najbrojnija koalicija parlamentarne većine proruski i prosrpski Demokratski front, koja je avgusta 2020, sa Demokratama i Građanskim pokretom URA, nakon tri decenije smijenila s vlasti Đukanovićev DPS, 14. maja je rasformirana.
Osim što je u bloku stranaka pobjednica tih izbora došlo do pregrupisavanja, u redovima opozicije lideri dvije socijaldemokratske partije su se povukli sa čelnih pozicija.
Sve je počelo ostavkom Đukanovića sa liderske pozicije u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) koja je uslijedila nakon njegovog poraza na predsjedničkim izbora aprila ove godine.
Drastične političke prekompozicije očekivane su nakon 'političkog zemljotresa' u vidu odlaska Mila Đukanovića s vlasti i čela DPS, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor međunarodnih odnosa na Bostonskom univerzitetu Vesko Garčević.
"Iznenađen sam brzinom tih promjena. Iako sam predvidio, pregrupisavanje sam očekivao nakon izbora 11. juna", kaže Garčević.
On smatra da do rekonstrukcija unutar partija dolazi i usljed straha od uspjeha pokreta Evropa sad, koji ulazi u biračko tijelo DF-a ali i DPS-a.
Isto navodi i izvršna direktorka Centra za monitoring Ana Nenezić.
"Nagli rast pokreta Evropa sad je teško logički i politički objasniti, jer se ne radi o partiji koja na ideologiji okuplja birače. Oni su izašli sa ekonomskim programom i njihov uspon se nastavlja", kaže za RSE Nenezić.
Pokret Evropa sad su u junu prošle godine formirali bivši ministri iz prve postđukanovićevske Vlade, Milojko Spajić i Jakov Milatović.
Na lokalnim izborima u oktobru iste godine osvojili su vlast u Podgorici, a Milatović je na predsjedničkim izborima u aprilu pobijedio Đukanovića.
Razlaz među stranakama parlamentarne većine
Komentarišući razlaz, tri partije koje su činile okosnicu Demokratskog fronta, Nove srpske demokratije Andrije Mandića, Demokratske narodne partije Milana Kneževića i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, profesor Garčević ukazuje na zasićenost političkih lidera koji su u politici više decenija:
"Jedino Demokratski front nije promijenio lidere. Vidjećemo kako će se to na njih dalje odraziti. Raskol u savezu su napravili jer su shvatili da kad već ne mijenjaju lidere moraju nešto u strukturi. Tako su se udaljili od Pokreta za promjene, karike koju su smatrali najslabijom".
Sa druge strane Nenezić smatra da je jedan od razloga i predsjednička kampanja DF-ovog kandidata Andrije Mandića u kojoj su pokušali da naprave krupan zaokret u komunikaciji i retorici.
Mandić je u kampanji zagovarao pomiriteljsku politiku, izvinjavajući se za ranije radikalne političke izjave.
Međutim, takav pristup nije doveo do povoljnog izbornog rezultata kaže Nenezić:
"Treba očekivati da će njihov sljedeći potez biti da se vrate na politiku radikalne desnice i da pokušaju da na taj način povrate dio birača koje su izgubili."
Mandić je ispao iz predsjedničke trke u prvom krugu, a u drugom je podržao Jakova Milatovića koji je i pobijedio Đukanovića.
Medojevićev PZP će na izbore samostalno dok se očekuje da Mandićeva i Kneževićeva partija formiraju koaliciju pod novim imenom.
Preostale dvije stranke, koje su sa DF-om činile vladajuću većinu na državnom nivou - Građanski pokret URA premijera Dritana Abazovića i Demokrate Alekse Bečića, nastupiće zajedno na izborima 11. juna, bez obzira na ranije krupne političke i lične sukobe.
Od Abazovićeve stranke se, u međuvremenu odvojila građanska lista Civis koja je imala jednog poslanika u parlamentu. Oni su se pridružili pokretu Evropa sad, kao i Ujedinjena, koja takođe ima jednog poslanika.
Nije poznato šta će biti sa više manjih stranaka koje su činile koaliciju sa Demokratskim frontom, uključujući i prosrpsku Socijalističku narodnu partiju koja, sa Abazovićevim pokretom Ura, čini dominantni dio Vlade.
Osim što smatra da pokret Evropa sad ulazi u biračko tijelo većine stranaka, Nenezić kaže da je okončano vrijeme nacionalizama i podjela na bazi kojih su DPS i DF godinama dominirali političkom scenom.
"Međutim, Pokret Evropa sad je, makar i kroz populistički izraz, otvorila pitanja kvaliteta života i standarda građana. Zato se birači, vjerujem, neće vraćati na prevaziđenu politiku i imaće mnogo veće zahtjeve od političara da bi im povjerili glas", kaže Nenezić.
Pokret Evropa sad i za ove izbore obećava značajno unapređenje standarda građana.
Njihov lider Spajić je kao ministar finansija 2022. kreirao ekonomski program kojim je ukinuo doprinose na zdravstveno osiguranje i taj novac prelio na plate građana. Time su one povećane za 40 posto, a minimalna za skoro 60 posto.
Novi ljudi na listama opozicije
Osim ostavke Đukanovića, DPS je inovirao izbornu listu za predstojeće izbore na kojoj su uglavnom mlađi političari. Na njoj nema višedecenijskih funkcionera koji su sumnjičeni da su učesnici afera.
Ana Nenezić kaže da su te promjene posljedica prethodnih poraza na parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima. Ukazuje da povlačenje Đukanovića sa čela stranke nije bilo dovoljno:
"Prvi korak je bio da se povuku i političari DPS-a koji su u javnosti prepoznati po raznim korupcionaškim aferama od kojih većina nikada nije do kraja razriješena, a što je opterećivala stranku."
Nenezić takođe smatra da DPS suočava sa krizom liderskog identiteta:
"Ne postoji ličnost nivoa Đukanovića, koja može da okupi ili da povrati birače koje je DPS do sada izgubio."
Dvodecenijskog lidera DPS-a privremeno je naslijedio poslanik tridesetpetogodišnji Danijel Živković.
Sa njima u koaliciji nastupiće Socijaldemokrate, stranka suverenističkog bloka koja je takođe stariji partijski kadar, uključujući lidera Damira Šehovića, zamijenila novim imenima.
I lider druge Socijaldemokratske partije koja je ideološki bliska DPS-u i SD-u, Raško Konjević, povlači iz politike. Isto je učinila i njegova partijska koleginica Draginja Vuksanović Stanković zbog lošeg rezultata na predsjedničkim izborima.
SDP će na izborima nastupiti samostalno.
Nove ponude
Građani će na parlamentarnim izborima 11. juna imati i izbor i među novim partijama.
Jedan od ponuda na listi biće pokret "Pravda za sve", u formi grupe građana, na čijem čelu je Vladimir Leposavić.
Leposavić je bio jedan od 12 ministara "apostola" u Vladi Zdravka Krivokapića, formiranoj odmah nakon izbora 2020. godine koji je smijenjen poslije nekoliko mjeseci zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Za glasove 11. juna boriće se i stranka građanske orjentacije, pokret "Preokret za sigurnu Crnu Goru", na čijem čelu je Srđan Perić, bivši poslanik u Skupštini.
I građanski pokret "Možemo" predao je listu. Na njoj su javnosti politički nepoznata imena. U prioritete rada ubrajaju reformu javne uprave, penzionog sistema i evropske integracije.