Manjine u Hrvatskoj izabrale svoju samoupravu
U 19 od 20 županija, u gradu Zagrebu i u još 65 gradova i 116 općina pravo glasa imalo je oko 235.000 ljudi.
Prema prvim procjenama, svoje pravo iskoristilo je oko deset posto birača, pripadnika manjina.
Iako vijeća i predstavnici imaju samo savjetodavnu ulogu, važni su kao još jedan mehanizam političkog utjecaja manjina u nekoj sredini.
Odaziv srpske manjine najbolji u Lici
Kada je riječ o srpskoj manjini, najbolja izlaznost bila je u Ličko-senjskoj županiji u kojoj je glasalo 20 posto upisanih birača.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji glasalo je 16,40 posto upisanih birača, a u Šibensko-kninskoj županiji 13,10 posto upisanih birača, pripadnika srpske manjine.
U Ličko-senjskoj županiji su i dvije općine sa najboljim odazivom glasača pripadnika srpske manjine – Vrhovine sa 54,50 posto izišlih birača i Udbina sa 49,61 posto.
Za razliku, izlaznost u Zagrebu bila je svega 1,24 posto, u Istri 1,98 posto, u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji nešto iznad dva posto.
Uzroci slabijeg izlaska
Saborski zastupnik srpske manjine Boris Milošević ocjenjuje za Radio Slobodna Europa (RSE) da su među razlozima slabijeg izlaska na ove izbore loša medijska pokrivenost i informiranost, ograničena uloga vijeća koja nemaju prevelike ovlasti te jako mali broj biračkih mjesta.
"Ali, generalno, izlaznost od plus-minus deset posto je očekivana izlaznost za te izbore. Ja bih to usporedio sa izborima za mjesne odbore, gdje glasaju svi stanovnici i gdje je broj biračkih mjesta puno veći, pa izlaznost bude deset do najviše 15 posto", kaže Milošević.
Slab odaziv Roma u Orehovici
Matjaž Oršuš bio je do ovih izbora predsjednik Vijeća romske manjine Međimurske županije, a kako je izabrano svih 25 kandidata sa liste Saveza Roma u Hrvatskoj "Kali Sara", na kojoj je i on, Oršuš očekuje da će biti predsjednik Vijeća i u novom mandatu.
Kaže da je zadovoljan odazivom koji je na razini županije iznosio više od 28 posto.
"Mislili smo da će biti čak i više ljudi, ali neki nisu izašli jer su imali pričesti i firme. Ljudi su dali povjerenje nama jer su vidjeli da smo u prošlom mandatu napravili puno toga za romsku zajednicu u Međimurju", kaže Oršuš za RSE.
Navodi i kako je zadovoljan i ukupnim odazivom Roma na izbore, gdje je primjerice u Murskom Središću odaziv bio više od 50 posto, dok slab odaziv u općini Orehovica od manje od pet posto tumači utjecajima "iz većinskog naroda".
Asipi: Vijećima dati više sredstava
Novinar Emirat Asipi izabran je u Vijeće albanske manjine Grada Zagreba kao prvi na jednoj od kandidacijskih lista.
Iako je zadovoljan odazivom, kaže kako birači popisi nisu bili pročišćeni, jer dio građana albanske narodnosti nije više u Hrvatskoj.
"Ove četiri godine moramo raditi na pročišćavanju biračkog popisa i na osvješćivanju toga da vijeća zaista jesu politička tijela Albanaca u gradovima i općinama i da je to reprezentativni dio koji bi trebao dobiti na značaju. To se može napraviti jedino tako da imaju više sredstava i više mogućnosti za rad sa pripadnicima svoje manjine", kaže Asipi za RSE.
Jankovics: Svaki peti Mađar je glasao
Mađarska manjina poslovično disciplinirano izlazi na manjinske izbore, pa su na ovim izborima po izlaznosti drugi nakon Roma.
"S obzirom na okolnosti - nedostatak nacionalne kampanje i mali broj biračkih mjesta, mi smo sa izlaznošću od 20,7 posto na nacionalnoj razini zadovoljni", kaže za RSE Saborski zastupnik mađarske manjine i predsjednik Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, Robert Jankovics.
"To je svaki peti Mađar otišao glasati i mislim da je to - pogotovo u odnosu na druge - dobar rezultat. Mislim da je mađarska zajednica dobro razumjela da je jako važno da izabrana vijeća i predstavnici imaju jedan relativno dobar legitimitet i mislim da je sljedeće četiri godine neupitan legitimitet vijeća i predstavnika mađarske manjine koji su izabrani u nedjelju", ocijenio je Jankovics.
Vrlo dobru izlaznost imala je i bošnjačka manjina.
Gdje će se izbori ponoviti?
Izbori će se ponoviti za 14 dana samo u općini Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji i to za općinsko Vijeće srpske manjine.
Konstituirajuće sjednice izabranih vijeća trebale bi se održati do 1. srpnja, odnosno 45 dana od objave konačnih rezultata izbora. Sazivaju ih nadležni lokalni dužnosnici: župani, gradonačelnici i načelnici.
U ponedjeljak objavljeni izborni rezultati su privremeni i službeni, konačni će postati kad isteknu rokovi za zaštitu izbornog prava, odnosno rokovi za prigovore i rješenja po njima.
Podatka o odazivu na izbore na razini države još nema, ali po prvim procjenama odaziv na razini gradova bio je 9,25 posto, na razini županija 10,27, a na razini općina 18,7 posto.
Krapinsko-zagorska županija jedina je u kojoj izbori nisu održani, zbog izostanka pravovaljanih kandidatura.
O ulozi manjinskih vijeća i predstavnika
Manjinska vijeća birana se u županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1,5 posto stanovništva, u gradovima i općinama u kojima živi više od 200 pripadnika neke manjine, i u županijama u kojima živi više od 500 pripadnika neke manjine.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a u nekoj županiji, gradu ili općini, živi najmanje 100 pripadnika neke manjine, njeni pripadnici birali su svog predstavnika.
Manjinska vijeća i pripadnici biraju se radi unaprjeđivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu.
U općinska manjinska vijeća bira se do deset članova, u gradska 15, a u županijska 25.
Manjinska vijeća u nedjelju je biralo 14 nacionalnih manjina, a predstavnike njih 19.