Freedom House: Kosovo i Slovenija među državama sa najvećim rastom sloboda
Ipak, navode, tokom svih tih 17 godina zemlje u kojima je zabilježen pad sloboda nadmašile su one u kojima je zabilježen napredak.
Najozbiljniji zastoji za slobodu i demokratiju bili su rat, državni udari i napadi neliberalnih zvaničnika na državne institucije, kažu iz Freedom Housea.
Sa dva državna udara tokom 2022. godine Burkina Faso je zabilježila najveći pad u slobodama, sa 23 boda manje. Time je sa djelimično slobodne zemlje prešla na neslobodnu. Slijedi je Ukrajina koja je pala za 11 bodova zbog ruske invazije.
Talibanski režim u Afganistanu zabranio je ženama da se obrazuju usred tekuće ekonomske i humanitarne krize. Vlade i okupatorske moći koristile su nasilje i druga sredstva da unište kulture i promijene etnički sastav stanovništva u dvadeset i jednoj zemlji, uključujući Ukrajinu, Etiopiju i Mijanmar.
Kolumbija je zabilježila najveće poboljšanje, a slijede je Slovenija i Kosovo.
Napredak je zabilježen u raznim oblicima. U osam zemalja su zabilježena skromna poboljšanja građanskih sloboda zbog ukidanja ograničenja uvedenih zbog COVID-19. No, najznačajnija pozitivna kretanja zabilježena su u Latinskoj Americi i Africi u kojima su političari ali i obični ljudi potvrdili svoju posvećenost demokratskom procesu.
Ukupno 34 zemlje pokazale su napredak u političkim pravima i građanskim slobodama u poređenju sa 35 koje su nazadovale. Demokratski napredak postignut je kroz, više nego, transparentne i konkurentne izbore u Keniji, Lesotu i Kolumbiji. Posljednje dvije zemlje napredovale su sa djelimično slobodnih na slobodne.
'Univerzalna potraga za slobodom'
Napredak je ostvaren konkurentnijim izbornim procesima kao i povlačenjem ograničenja vezanih za pandemiju koja su neproporcionalno uticala na slobodu okupljanja i kretanja.
"Više nego bilo šta, pet decenija izvještaja 'Slobode u svijetu' pokazuju da je potraga za slobodom univerzalna", navode iz Freedom Housea.
Ovogodišnje izdanje izvještaja Freedom Housea je pedeseto po redu.
Kada su objavili prvo istraživanje 1973. godine, 44 od 148 zemalja bilo je označeno slobodnim. Danas je slobodno 84 zemlje od 195 zemalja.
Aktuelni protesti protiv represije u Iranu, Kubi, Kini i drugim autoritarnim zemljama sugerišu da je želja ljudi za slobodom trajna i da se nikakvo nazadovanje ne smatra trajnim.
No, sve više zemalja ostaje djelimično slobodnim, umjesto da se kreću ka punoj demokratizaciji. Ipak, iz Freedom Housea kažu da je svijet danas mnogo slobodniji nego što je bio prije 50 godina.
"Politička volja je osnova za zaštitu i širenje slobode", navodi se u izvještaju.
Tokom prošle godine sloboda medija bila je pod pritiskom u najmanje 157 zemalja i teritorija. Sloboda ličnog izražavanja također je bila u padu usred veće invazije na privatnost, uznemiravanje i zastrašivanje, ali i samocenzuru.
Kako kažu, autokrate uporno krše zakone i norme jer ne vjeruju da su demokratske zemlje ozbiljne u pridržavanju.
"Freedom House i drugi decenijama preporučuju da demokratske vlade rade na odbrani osnovnih sloboda, podršci i stvaranju prostora za civilno društvo, zaštiti branitelje prava koji se nalaze u opasnosti i da autoritarne režime drže odgovornim za zloupotrebe", kažu u izvještaju.
"I decenijama, demokratske vlade nisu uspjele dosljedno da skupe političku volju kako bi proveli preporuke u dovoljnoj mjeri, sa političkim liderima koji su prespremni da zatvore oči pred kršenjima prava radi kratkoročnih dobitaka u napretku ili sigurnosti."
"Zaštita prava i demokratskih principa su ekonomski i sigurnosni imperativ", kažu u izvještaju.
Međunarodna solidarnost demokratskih društava, posvećenost zajedničkim vrijednostima i stalna podrška za branitelje ljudskih prava su ključni kako bi se osiguralo da se narednih 50 godina svijet približi stanju u kojem su svi slobodni.
Zemlje Zapadnog Balkana
U Evropi je 81 posto zemalja slobodno, 17 posto je djelimično slobodno i samo dva posto zemalja obilježene su kao neslobodne.
Kao i ranije, zemlje Zapadnog Balkana su označene djelimično slobodnim.
Na listi zemalja koje su u posljednjih deset godina zabilježile najveći pad sloboda nalaze se i Srbija sa padom od 18 poena i Bosna i Hercegovina sa deset bodova pada.
Po pitanju Srbije u Freedom House-u navode da su "u Mađarskoj i Srbiji ukorjenene neliberalne nacionalističke vođe ponovo potvrdile svoju moć", navodeći Viktora Orbana koji je osvojio četvrti uzastopni mandat i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je osigurao drugi petogodišnji mandat nakon decenije u vladi.
Kosovo se nalazi na listi zemalja u kojima je zabilježen napredak u uslovima za politička prava i građanske slobode.
Šta su preporuke?
Iz Freedom Housea navode da "kako se u 2023. godini pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda usporava i ograničenja autoritarnih moći postaju jasnija, demokratije bi trebale da daju prioritet određenim aktivnostima kako bi pomogli da se poništi šteta uzrokovana sedamnaest godina dugom demokratskom recesijom."
Među preporukama za unaprijeđenje sloboda navodi se pomoć Ukrajini da "pobijedi", onemogućavanje "autoritarnih lidera", zaštita slobode medija i ličnog izražavanja, povećanje podrške za branioce ljudskih prava, kao i podrška i odbrana vrijednosti demokratije.
Izvor: Freedom House