Odbijena rasprava o Đukanovićevom prijedlogu o raspuštanju Skupštine
Protiv je bio 41 poslanik od 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu.
Protiv su glasali poslanici proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrate i Građanskog pokreta URA, partije koje su zajedno osvojile većinu na parlamentarnim izborima avgusta 2022.
Sjednici je prisustvovao i Đukanović koji je 20. septembra saopštio da ne može da prihvati predlog ovih partija da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove Vlade.
On je istovremeno predložio skraćenje mandata aktuelnom sazivu Skupštine, što bi omogućilo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Nakon današnje sjednice, Đukanović je kazao je da su ustavne norme obavezujuće za svakoga, a jedna od njih je da se u roku od 30 dana odredi mandatar.
"Rok je potrošen zbog političkih igara određenih partija. Ono što su pokušali da urade dan kasnije, mogli su dan ranije", rekao je Đukanović.
Miodraga Lekića za mandatara predložile su u predviđenom roku DF, Demokrate i URA ali bez potpisa 41. poslanika. Potpise su, podsjetimo dostavili dan kasnije, nakon što je Đukanović odbio taj predlog ocjenjujući da bez potpisa nije pokazana jasna saglasnost tih partija da Lekić bude mandatar.
"Pošto nije do određenog roka dat uvjerljiv dokaz, nijesam odredio mandatara. Podnio sam inicijativu parlamentu da on glasa o skraćenju svog mandata. Time smo ustavne mogućnosti iscrpjeli", kazao je Đukanović.
U proces formiranja nove Vlade ušlo se nakon što je manjinskoj Vladi premijera Dritana Abazovića 20.avgusta izglasano nepovjerenje, zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Đukanović je ocijenio da su današnja dešavanja pokazala namjeru "političkih protivnika nezavisne Crne Gore da prikažu državu kao institicionalno nefunkcionalnu."
"Da bi se dokazala teza velikosrpskog nacionalizma da Crna Gora treba da se vrati u sastav Velike Srbije, što su želje imperijalne Rusije i Velike Srbije. Jasno je da imaju izvođača radova, a to je predsjednik Vlade", rekao je Đukanović.
Govoreći o daljim koracima, Đukanović je kazao da će sa timom stručnjaka pokušati da pronađe prostor za još jednu inicijativu.
Na Đukanovićevu inicijativu o raspuštanju parlamenta, reagovale su partije parlamentarne većine, proruski DF, Demokrate i URA pokretanjem procedure 23. septembra za njegovo razrješenje .
Kako su obrazložili, predsjednik Đukanović je prekršio Ustav jer na konsultacije za mandatara nije sve pozvao predstavnike parlamentarnih političkih partija.
Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav.
Međutim, Ustavni sud Crne Gore je u blokadi jer od predviđenih sedam, ima samo tri sudije, što je nedovoljno za kvorum.
Crnogorski Ustav nije predvidio procedure koje bi mogli okončati političku krizu nastalu zbog formiranja nove Vlade, a u kojoj su predsjednik države i parlamentarna većina na suprotnim pozicijama.