TS: Pandemija u Srbiji dodatno ogolila slabosti antikorupcijskih mehanizama
Iz Transparentnosti navode da sa ovakvim rezultatom Srbija drugu godinu za redom zauzima mesto u donjoj polovini svetske liste i ima čak pet poena manje od globalne prosečne ocene (43).
Iako je borba protiv korupcije sve to vreme slovila kao jedan od državnih prioriteta, ocena Srbije je najlošija u poslednjih 8 godina.
Prema rečima programskog direktora Transparentnosti Srbija Nemanje Nenadića, ovaj rezultat Indeksa korupcije pokazuje zabrinjavajući trend, a pad Srbije na lestvici indeksa korupcije je u korelaciji s načinom na koji su bili primenjeni antikorupcijski zakoni i antikorupcijski mehanizmi prošle godine.
"Ne samo da imamo problem da se obezbedi politička volja za primenu pojedinih zakona već i u nekim slučajevima imamo situaciju gde je politička volja direktno iskorišćena da se ti zakoni ne primene", rekao je Nenadić.
Rezultati ove nevladine organizacije pokazuju da na alarmantno stanje u ovoj oblasti ukazuje to što većinom republičkih javnih preduzeća nezakonito rukovode ljudi kojima je istekao mandat, što izlaže ogromnom riziku javna sredstva kojima ta preduzeća upravljaju.
Stejt Department: Zapadni Balkan opterećen korupcijom
Uz to, kako navode, kod ugovaranja najvećih infrastrukturnih projekata domaći zakoni o javno privatnom partnerstvu služe samo za projekte malih vrednosti, dok se veliki projekti kreiraju po posebnim pravilima samo za taj slučaj i pod pravnim plaštom međudržavnih sporazuma.
Situacija sa pandemijom u Srbiji je samo dodatno ogolila slabosti antikorupcijskih mehanizama i pojačala te slabosti. Kao primer za to su nabavke u oblasti zdravstva za suprostavljanje pandemiji gde nijedan dokument do sada nije učinjen javno dostupnim, dok sve informacije građani dobijaju na jedan neproverljiv način kroz izjave zvaničnika i to najčešće onih koji nisu nadležni za to", kazao je Nenadić.
Kako je dodao, podrška građana za borbu protiv korupcije tokom proteklih godina nisu iskorišćeni za jačanje institucija i vladavine prava, što bi obezbedilo da sistem odgovornosti funkcioniše bez obzira na postojanja političke volje, a pogotovo bez političkog naloga.
"Pošto nam, kako kažu, predstoji izmena ustava, jedno od ključnih pitanja je finansiranje funkcionerskih kampanja, koje su vođene korišćenjem javnih resursa ", zaključio je Nenadić.
I EU ukazuje na korupciju u Srbiji
Da je korupcija ozbiljni problem Srbije ukazuje i Evropska unija u Izveštaju Evropske komisije od 6. oktobra 2020. U kome se ukazuje na korupciju kao veliki problem za napredak Srbije na evropskom putu.
“Srbija nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa i stanju u medijima, političku situaciju u državi karakteriše odsustvo održive opozicije u parlamentu što ne pogoduje političkom pluralizmu, a sporazum sa Kosovom je hitan i presudan za evrointegracije”, neki su od zaključaka redovnog godišnjeg izveštaja o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima sa Evropskom unijom, u delu za Srbiju.
Evropska komisija: Suzbijanje korupcije prioritet država Zapadnog Balkana
U oceni izbora u Srbiji održanih 21. juna, Evropska komisija navodi da su poštovane osnovne slobode i da su kandidati imali mogućnost da učestvuju u kampanji. Ali, pozivajući se na izveštaj OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Evropska komisija ističe i da je biračima izbor ograničavala „ogromna prednost vladajuće stranke i promocija vladinih politika od strane većine medija“.
Takođe, ukazuje se da u novoformiranom parlamentu vladajuća koalicija ima ogromnu većinu, te da novi skupštinski saziv karakteriše „odsustvo održive opozicije, što nije situacija koja pogoduje političkom pluralizmu u zemlji“.
TS tužila Vladu Srbije zbog skrivanja podataka o javnim nabavkama
Kada je reč o reformi javne uprave, u EK smatraju da načelno nije postignut napredak, a kao primer navode to što se na čelu javnih institucija i dalje nalazi veliki broj vršilaca dužnosti. Napominju i da sve više zabrinjava nedostatak transparentnosti u izboru direktora u javnom sektoru.
Napretka nema ni u reformi pravosuđa, stoji u izveštaju, uz napomenu da je promena ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa odložena zbog izbora.
Radi se o dubinskoj analizi evropskih institucija o stanju u onim državama koje nastoje da se pridruže evropskom bloku. Na ovom dokumentu EK radi godinu dana i u sačinjavanju analize doprinose zvanični izvori kako u vlastima respektivnih država, tako i iz opozicije i civilnog društva.
Transparentnost Srbija: Podaci o nabavci medicinske opreme 'dvostruko sakriveni'