TI: BiH među zemljama u kojima se korupcija najviše pogoršava, građani životno ugroženi
Kontekstualizirajući nalaze indeksa, pandemija virusa COVID 19 bez sumnje je obilježila proteklu godinu, ali i u potpunosti ogolila najmračnije lice korupcije, čiju cijenu građani nažalost plaćaju vlastitim životima, navodi se u izvještaju.
Odobren uvoz preostalih 20 respiratora, SIPA traga za dokumentacijom
TI kaže kako su institucije paralizovane korupcijom, prioritet su stavile na beskrupuloznu pljačku javnih sredstava, na uštrb osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite. Čitav period pandemije bio je obilježen netransparentim i nerazješnjenim nabavkama medicinske opreme.
Transparency International: BiH među najlošije rangiranim u Evropi
„Ovi kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojim kriminalni trag vodi do samog vrha vlasti, a koji su potresali BiH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti“.
TI navodi kako je pravosuđe, umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo i samo gorući i najveći problem BH društva.
„Politički instrumentalizovano, bez elementarne nezavisnosti i odgovornosti zahtijeva hitnu i dubinsku reformu temeljenu na provođenju detaljnih provjera svih nosilaca pravosudnih funkcija (vetting) kao prvi iskorak u borbi protiv korupcije,“ kaže se u izvještaju.
BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Evropska komisija među 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa.
Virus korupcije u BiH
Odsustvo napretka i direktne blokade unapređenja zakonskog okvira za sprečavanje sukoba interesa, finansiranja političkih partija, zaštite zviždača, javnih nabavki samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira.
„Razmjere zarobljenosti države otvaraju pitanje legitimiteta vlasti u BiH, koji je dodatno derogiran sistemskim prevarama i odsustvom integriteta izbornog procesa. TI BiH je samo tokom prošle izborne kampanje dokumentovao preko 2.500 primjera otvorene zloupotrebe javnih resursa u kampanji,“ navodi se u izvještaju.
TI navodi kako je posebno zabrinjavajuće stanje je u Federaciji BiH, jednom od dva BiH entiteta, koja nije ni uspostavila Vladu nakon izbora prije dvije i po godine, Ustavni sud takođe nije popunjen, ne postoji zakonski okvir za zaštitu zviždača, a Zakon o sukobu interesa i Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala se ne provode, što sve ukupno stanje u ovom entitetu čini anarhičnim.
Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH 26. januara 2021. godine, odbili su Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača, odnosno prijavitelja korupcije, koji je predložila zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić.
„Zemlja već dugo ide u pogrešnom pravcu, ali pandemija COVID 19 i ekonomska kriza koja se javlja kao posljedica pandemije, u kombinaciji sa sve većim pogoršanjem nivoa korupcije mogu stvoriti vrlo zapaljivu smjesu koja BiH može uvesti u fazu visokog rizika od potpune paralize funkcionisanja institucija“, naglasio je Srđan Blagovčanin predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH, na prezentaciji Indeksa.
„U takvom kontekstu, sistematsko kršenje ljudskih prava, egzistencijalna neizvjesnost građana, kao i sama životna ugroženost zbog neadekvatne reakcije vlasti na zaštiti zdravlja stanovništva mogu voditi ka eskalaciji gnjeva među građanima,“ dodao je Blagovčanin.
Izvještaj identificira političke partije kao nesumnjivo ključne protagoniste zarobljavanja države, pod vođstvom neprikosnovenih lidera u čijim rukama je koncentrisana stvarna moć, u potpunosti su ovladali javnim sektorom, podredivši ga vlastitim potrebama na uštrb javnog interesa.
U BiH 61 funkcioner na duplim funkcijama i direktno u sukobu interesa
Direktnu posljedicu duboko ukorijenjene korupcije, odnosno namjere da se po svaku cijeni spriječi razotkrivanje korupcije i pozivanje na odgovornost, predstavljaju učestala kršenja ljudskih prava, na šta ukazuju i međunarodni akteri, posebno u kontekstu restrikcije slobode okupljanja u Republici Srpskoj, drugom entitetu BiH, što je više puta pominjano i u izvještajima Evropske komisije.
Milan Tegeltija potvrdio ostavku i napustio sjednicu VSTV-a