Svjetska banka: Pandemija pustoši ekonomiju BiH
Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva, navode autori.
Početkom godine, stoji u mišljenu, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi bili su pozitivni.
„Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do jula 2020. smanjio za oko 3 procenta u odnosu na isti period 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000“, napisali su.
Autori su proveli i simulacijsku analizu, u nedostatku ažurnih podataka o siromaštvu (posljednji datiraju iz 2015.), kako bi predvidjeli utjecaj pandemije na siromaštvo, tj. ljude koji žive s manje od 5 eura na dan.
„Rezultati pokazuju da bi preko 85.000 ljudi moglo osiromašiti, kad ne bi bilo vladinih mjera u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerovatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćeni programima socijalne zaštite“, napisali su autori.
Preliminarni rezultati nedavne online ankete Svjetske banke također su pokazali mogućnost neproporcionalno većeg negativnog efekta pandemije na ugrožene grupe.
Anketa je provedena od 5. do 19. juna, a anketirano je 2.009 odraslih ispitanika.
Približno 45 procenata anketiranih je živjelo u domaćinstvu gdje je neko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslan na neplaćeno odsustvo. Sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda domaćinstva.
„Ti utjecaji variraju između različitih socio-ekonomskih grupa, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene spadaju među najteže pogođene. Percepcije budućnosti su također pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi da sljedećeg mjeseca neće moći spojiti kraj s krajem“, navodi se.
U tekstu Svjetske banke autori pišu i o mjerama koje su uveli bh. entiteti kad je riječ o zaštiti kompanija i domaćinstava, subvencioniranje minimalne plaće i doprinosa za socijalno osiguranje u firmama pogođenim COVID-19 krizom.
Te su mjere donekle ublažile utjecaj početnog šoka; međutim, obzirom da se ne prikupljaju podaci o kretanju prihoda i potrošnje, sveukupan efekt tih mjera na ublažavanje siromaštva nije poznat, navedeno je u tekstu.
Iako su izuzetno informativne, online ankete koje smo proveli se teško mogu smatrati zamjenom za službene procjene siromaštva, obzirom da su ankete vjerovatno pristrane i nisu reprezentativne za kompletno stanovništvo zemlje, naglašavaju autori.
Dodaju da bi raspoloživost novijih podataka o siromaštvu od onih iz 2015. povećala tačnost simulacija.
'Lakše je poboljšati ono što možete stvarno izmjeriti'
Nedostatak službenih podataka o siromaštvu nakon 2015. može utjecati na sposobnost zemlje da donosi efektivne politike i izvrši procjenu utjecaja svojih socijalnih programa.
Da bi bile efektivne, političke diskusije i odluke o politici moraju biti zasnovane na čvrstim, široko-prihvaćenim podacima i objektivnim činjenicama.
Bez podataka, odluke ljudi i kreatora politika se vode njihovim vjerovanjima, a ne činjenicama, što utiče na sposobnost zemlje da donosi efektivne politike, i u konačnici njenu sposobnost da ostvaruje rast i prosperitet. Omogućavanje dostupnosti anketa širem auditoriju, također omogućava da više ljudi sagleda probleme s različitih aspekata i predloži kreativna i inovativna rješenja za složene izazove politike, napisali su autori.
Kriza je, smatraju oni, pokazala potrebu da vlasti u BiH poduzmu odlučne radnje u pravcu usvajanja politika transparentnosti podataka, uz redovno provođenje terenskih istraživanja za praćenje pulsa zemlje i pravovremeno objavljivanje informacija, smatraju ekonomisti Svjetske banke.