IZ SRBIJE STIGLI ŠLEPERI SALATE I OSTALOG POVRĆA: Samo u prva dva mjeseca ove godine uvezli smo povrća za 29 milijuna eura
Unatoč brojnim akcijama pomoći domaćim poljoprivrednicima, uvoz voća i povrća se ne smanjuje, piše Slobodna Dalmacija.
Samo u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatsku je uvezeno povrća u vrijednosti od 29 milijuna eura, od čega najviše krumpira (pet milijuna eura, odnosno 9000 tona kad je u pitanju količina). Najviše se uvozio sjemenski krumpir, nabavili smo ga čak 20 posto više negoli u istom razdoblju prošle godine.
Onaj tko čita deklaracije kad ide u trgovinu, zna koliko je izdašna ponuda stranog voća na policama. To potvrđuju i brojke; lani smo, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, uvezli voća i orašastih plodova, agruma i lubenica u vrijednosti od 35,6 milijuna eura, što je za 18,3 posto više negoli lani.
Količinski je uvoz bio nešto manji u odnosu na godinu ranije, za oko 1,8 posto.
Gotovo 60 posto uvoza otpada na banane i agrume, a slijede orašasti plodovi na koje otpada 11 posto ukupne vrijednosti uvoza.
Velike brojke bilježimo, međutim, i kad je u pitanju uvoz kultura koje i u Hrvatskoj tradicionalno uspijevaju; u prva dva mjeseca ove godine uvezli smo, primjerice, 1545 tona jabuka, od čega petinu iz Poljske, a krušaka 1247 tona, mahom iz Italije.
Nizozemska - poljoprivredna velesila
Osim što su nam dućani puni krumpira iz uvoza, ali ne ciparskog, nego pretežno nizozemskog i njemačkog, ni u proizvodnji brojnih drugih kultura nismo samodostatni. Crvenog luka ili kapule uvezli smo gotovo 6000 tona, od čega polovicu iz Nizozemske, poljoprivredne velesile.
Po količinama slijede mrkva, repa, cikla i turovac – u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatsku je uvezeno više od 3000 tona spomenutih kultura, a trećina toga je stigla iz Srbije.
Kad je u pitanju zelena salata, najeli smo se najviše one iz Srbije; 1000 tona od ukupno uvezenih 1923 tone. Ni za podrijetlo kupusa, cvjetače i kelja više ne možemo biti sigurni – i ove su kulture visoko na listi uvezenog povrća, s gotovo 2000 tona u samo prva dva mjeseca ove godine.
Koje uopće voće i povrće Hrvatska proizvede dovoljno za potrebe svoga stanovništva, pitali smo nadležne u Ministarstvu poljoprivrede.
– Republika Hrvatska je u 2018. godini bila samodostatna u proizvodnji voća za kulture trešnje i višnje (128,43 posto potreba), te u proizvodnji mandarina (102,60 posto vlastitih potreba). U proizvodnji voća približno smo samodostatni u proizvodnji jabuka (92,03 posto), šljive proizvodimo za 68 posto vlastitih potreba, a jagode 57,76 posto.
U proizvodnji povrća, Republika Hrvatska donekle je samodostatna u proizvodnji kupusa (90,12 posto), samodostatnost lubenica i dinja je 77,15 posto, krastavaca 71,04 posto, svježih rajčica 71 posto, a krumpira 66,99 posto – objašnjavaju iz Ministarstva.
Početna ulaganja
S obzirom na navedeno, zanimalo nas je postoji li bojazan od nestašice određenog voća i povrća ako na jesen dođe do drugog vala epidemije koronavirusa i, slijedom toga, zatvaranja granica, piše Slobodna Dalmacija.
– Ministarstvo poljoprivrede je svjesno problema u kojem se Hrvatska usred drugog vala pandemije koronavirusa može naći, svakako da postoji mogućnost da određene kulture budu nedostupne na domaćem tržištu RH (govorimo o voću i povrću koje uspijeva u suptropskom i tropskom klimatskom području).
Ulažemo, međutim, dodatne napore kako bi hrvatski proizvođači voća i povrća opskrbili domaće tržište. Sredstva programa potpore primarnim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva usmjerena su na podsektore navedenih grana poljoprivrede koji su najviše stradali od posljedica ugroze, a to su u prvom redu podsektori povrća i voća, te proizvodnje koje se odvijaju u zatvorenim prostorima, kratkog su obrtnog intervala te imaju veća početna ulaganja – objašnjavaju iz Ministarstva.
Evo što se najviše uvozilo u prva dva mjeseca 2020. godine
VOĆE:
1) agrumi (svježi ili suhi) – 15.303 t
2) banane – 13.980 t
3) jabuke – 1545 t
4) kruške – 1247 t
5) grožđe (svježe ili stolno) – 480 t
POVRĆE
1) krumpir – 9000 t
2) crveni luk (kapula) – 5627 t
3) mrkva, repa, cikla, turovac – 3052 t
4) zelena salata – 1923 t
5) kupus, cvjetača, korabica, kelj – 1671 t