KORONA PUSTOŠ NA HVARU Padaju cijene koktela s 50 na 25 kuna, a noćenja na 7 do 8 eura!? VLASNIK POZNATOG RESTORANA 'Ovo još nisam doživio, ni u ratu'
Povijesne razglednice ovog nam lipnja stižu iz grada Hvara, u kojem se, umjesto turističkog šušura i razuzdanih after partyja, dogodila after korona pustoš, javlja Slobodna Dalmacija.
Hvarani su i dalje u čudu, prošli su im pusti travanj i svibanj, evo i početka lipnja, a u gradu nema "ni pasa". Došlo je dotle da se ruše cijene koktela s 50 na 25 kuna, da se noćenje spušta, pazite ovog čuda, i na sedam do osam eura.
Točno u podne, u petak 5. lipnja, u kafićima na rivi sjedilo je tek desetak Hvarana. A u portu su se usidrile samo dvije jedrilice. Ovo je katastrofa, čudo nikad viđeno, ako se izuzmu ratne godine, kažu nam domaći.
- Nigdi se toliko ne prate vijesti o koroni u svitu ka na Hvaru. Nigdi se ka kod Hvarana ne prati ova revolucija u Americi. Stalno mislimo šta će Trump učinit. Jer ako to ne stane, odnit će đava i ono malo Amerikanaca šta su nam i mislili doć kasnije - veli nam jedan Hvaranin.
Kao da je studeni...
Turistički gledano, kao da je ožujak ili studeni. Otvoreno je tek četiri-pet restorana. Brojni se još misle što da naprave. Nema im ni katamarana. Sada im sve stiže trajektom preko Starog Grada. A za koga će i voziti, kažu nam Hvarani, pojašnjavajući da se za "jednog čovika koji bi doša u pusti grad" ne isplati paliti motore.
- Lani je u ovo vrime ovde bilo sve puno. A s ovom smo se godinom vratili u ratno doba. I sada Hvarani smišljaju šta će činit, pituraju, slušaju vijesti, nadaju se gostima, čekaju ih. Još smo uvijek optimisti, iako nas službena statistika za sada demantira. Ne vjerujem da ćemo mi kapacitete popuniti Mađarima, Česima, Poljacima. Zato nam je ovo možda kolosalna prilika da Hvar dobro porazmisli o strategiji i definiranju turističkog smjera - veli gradski vijećnik Joško Rosso.
To je zapravo i rak-rana hvarskog turizma. Svi se sjećaju razdoblja kada je grad bio nešto nalik Saint Tropezu, a onda obrnuo smjer u pravcu Ibize i razuzdanih partyja. Dovelo je to tisuće mladih turista koji katamaranima dolaze na noćni hvarski provod. Pa pijani viču, divljaju, obavljaju nuždu po centru grada...
- U petak, 5. lipnja, u gradu Hvaru je prijavljeno ispod jedan posto gostiju od lanjske brojke na isti datum. Evo vam još jedan podatak: 25. svibnja imali smo dva posto gostiju u odnosu na lani. A od tih 50 prijavljenih gostiju, više od 40 ljudi su bili strani radnici koje je korona zatekla u Hvaru. Jest, situacija je katastrofalna, izuzetno teška, nije optimistična. Kada bismo došli na 15 posto lanjske sezone, mogli bismo svi biti sretni – veli Teo Jeličić, potpredsjednik Gradskog vijeća Hvara.
No, to je teško ostvarivo jer su tržišta hvarskih dominantnih gostiju – Brazilaca, Amerikanaca, Australaca, istočnjaka, Engleza – koji su činili više od 85 posto noćenja u 2019. godini, sada zatvorena. Sada jedino treba nekako izdržati do sezone 2021., koja po Jeličiću definitivno neće biti kao ona iz rekordne 2019.
- Bit ću realan, mislim da se početak oporavka na turističkom tržištu neće dogoditi prije 2023. godine. Sumnjam da će se to dogoditi prije i da ćemo uspjeti do tada postići rezultate iz sjajne lanjske godine - kategoričan je Jeličić.
Nema za koga raditi
I Siniša Matković-Mikulčić, vlasnik agencije "Secret Hvar", kaže nam kako je ove godine digao ruke od sezone. Buking mu je krenuo fantastično, da bi s dolaskom korone maestralno kleknuo u kratko vrijeme. I on nam navodi kako su njegovi gosti mahom ljudi iz prekomorskih zemalja, na prvoj crti "honeymooneri", dakle oni koji tu dolaze na bračno putovanje. Slijede ih 20-godišnjaci, a onda i sve kategorije srednjih godina.
Jurica Tomičić, vlasnik jednog od poznatijih hvarskih restorana, "Kod kapetana", opisuje nam stanje kroz svoje radnike. Lani je u ovo doba godine već imao deset prijavljenih ljudi. Ove nema ni jednoga.
- Lani je u ovo doba godine u hvarskom akvatoriju bilo već 400 do 500 jahti i jedrilica. Ove godine sam prebrojio deset jedrilica, koje čak nisu u čarteru; 56 mi je godina, već 41 se bavim ugostiteljstvom, i reći ću vam otvoreno - ovo još nisam doživio. Ma ni u ratu. Nema nigdje nikoga. Nisam otvorio jer nemam za koga. Otvorit ću možda 15. lipnja, možda 1. srpnja... Nije dobro. Samo na području grada Hvara ima više od sto restorana. A gdje su objekti brze prehrane... Kako će to sve preživjeti, nemam pojma. Ne, ne, nije dobro - veli Tomičić.
Priču o hvarskom turizmu najbolje u kratkim crtama može rezimirati Ivan Buzolić, poznati hvarski ugostitelj koji umjesto masovnosti uvijek radije bira posebnu klijentelu. Jer on je odrastao u Hvaru koji je tada bio nalik gradićima s Azurne obale ili Capriju. Boli ga što su ta zlatna vremena prošla, a koncept je prilagođen partijanju koje, po njemu, pogoduje isključivo malim iznajmljivačima. Buzolić apostrofira kako bi za "reset" trebala lokalna politička volja.
No, ne vidi je jer je, po njegovu mišljenju, sve u gradu okrenuto prema iznajmljivaču soba i apartmana.
Šansa za povratak
- Naš su forte uvijek bili visoki turizam i jahtaši. Volim aforizam "I ćorsokak je izlaz unatrag". Ako bismo se tako vratili jedno 150 godina unatrag, onda bismo shvatili kako je Hvar uvijek bio perjanica, iako nije imao plaža. On nije nikada pratio trendove, nego ih je sam stvarao. Kao, primjerice, nudizam. Zato je Hvar bio ekskluziva. Sada je samo destinacija koja obećava - veli Buzolić.
Smatra da "Hvar treba biti mjesto za visoki turizam, jer imamo tako mali kapacitet da možemo ponudom naših proizvoda filtritrati klijentelu".
- Zadnjih se godina izlazi u susret isključivo privatnom iznajmljivaču, a on je najveća smetnja našem turizmu. I zato bismo ovaj korona-zastoj mogli doživjeti kao šansu za dugoročno planiranje. Jer ako ne iskoristimo povijesnu priliku, svi ćemo propasti - upozorava Ivan Buzolić.