ANALIZA 'ŠKOLE ZA ŽIVOT' 30% učitelja nespremno za provedbu pune reforme, najzadovoljniji su ravnatelji škola
Možemo zaključiti kako je reforma u svojoj pilot-fazi polučila pozitivne učinke u odnosu na očekivane promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, zaključak je objedinjenog izvještaja “Vrednovanje eksperimentalnog programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019.” koje je u srijedu predstavljeno na brifingu za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO).
Izvještaj je pripremio neovisni stručni tim znanstvenika, pod vodstvom prof. Nenada Karajića i prof. Dragutina Ivaneca s Filozofskog fakulteta (FF) u Zagrebu, koji je izabran temeljem javnog natječaja. U analizi eksperimentalne faze kurikularne reforme, koja je šk. godine 2018./2019. obuhvatila 74 škole u Hrvatskoj, neovisni je tim s FF-a koristio podatke koji su prikupili inozemni stručnjaci, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje znanja (NCVVO) i MZO.
Kurikulumi
Tako su rezultati istraživanja škotskih i novozelandskih stručnjaka sa sveučilišta u Stirlingu i Aucklandu, koji su obuhvatili sve 74 škole, 1047 ravnatelja, učitelja/nastavnika te 1335 roditelja pokazali da je provedena reforma u prosjeku dobro prihvaćena od strane najvažnijih dionika. Čini se da su najzadovoljniji ravnatelji škola jer njih 85 posto daje gotovo potpunu podršku reformi, a samo 1,7 posto je ne podržava. Također, velika većina roditelja podržava nove kurikulume, smatraju da su potrebni i o njima imaju pozitivno mišljenje. U anketama je tek pet posto roditelja izjavilo da ne podržava nove kurikulume.
Analiza podataka koje je prikupio NCVVO o zadovoljstvu učenika (obuhvaćeno je bilo 3485 učenika) pokazala je da učenici pozitivno procjenjuju nastavnički proces, a posebno u tome naglašavaju rad u grupama s drugim učenicima (90 posto) i učenje novih stvari (80 posto). Što se tiče učitelja i nastavnika, oni su suočeni s velikim brojem dokumenata, ali je njihov stav dominantno pozitivan. Primjerice, 60 posto učitelja i nastavnika smatra da su novi kurikulumi ostvarivi u njihovim školama, a 10 posto njih smatra da to nije moguće. Učitelji i nastavnici većinom su zadovoljni ponuđenim edukacijama te velika većina njih u nastavi koristi nove oblike nastave, poput rješavanja problema u manjim skupinama i poticanja kritičkog razmišljanja. Ipak, do 30 posto učitelja još uvijek se ne smatra u potpunosti spremnima za provedbu reforme u svim segmentima.
Uloga učenika
NCVVO je u lipnju 2019. godine anketirao i 7548 roditelja, a pokazalo se da njih 81 posto smatra “Školu za život” pozitivnim iskorakom. Najpozitivniju percepciju pokazali su roditelji djece u prvom, a najmanju oni s djecom u sedmom razredu. Nadalje, roditelji su u velikoj mjeri angažirani oko nastavnog procesa svoga djeteta, ali ih 29 posto smatra kako je komunikacija sa školom nedostatna.
Neovisni tim s FF-a napravio je i SWOT analizu “Škole za život” koja je pokazala koje su snage, slabosti, mogućnosti, ali i prijetnje kurikularne reforme. Tako se povoljnim smatra sadržajno rasterećenje i aktivnija uloga učenika, osuvremenjivanje i viša standardizacija nastavnog procesa, a među slabostima u analizi se ističe složenost i nedovršenost reformskog posla, neujednačena tehnička oprema škola te niska atraktivnost učiteljske i nastavničke profesije.