Parlament BiH potvrdio Tegeltiju za novog predsjedatelja Vijeća ministara

Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u četvrtak je potvrdio imenovanje Zorana Tegeltije (58) za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH, čime je načinjen predzadnji korak u procesu uspostave nove vlasti na državnoj razini na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018.

Za potvrdu Tegeltijina imenovanja za šefa izvršne vlasti glasovalo je 28 od 38 zastupnika, koliko ih je sudjelovalo na sjednici održanoj u Sarajevu. Osam zastupnika je bilo protiv, a dva su bila suzdržana.

Tegeltiju je predsjedateljem Vijeća ministara 19. studenog imenovalo Predsjedništva BiH, a istodobno prihvativši dokument pod nazivom "Program reformi", bitan za obrambeni sektor i suradnju BiH s NATO-om.

Na taj je način riješena kriza vlasti koja traje već duže od godinu dana, a prouzročena je prijeporima između srpskih i bošnjačkih stranaka o tome kakve će odnose BiH imati s NATO-om i hoće li nastaviti provoditi reforme bitne za punopravno članstvo.

Sukladno ustavu i odredbama izbornog zakona imenovanje mora potvrditi Zastupnički dom državnog parlamenta, a predsjedatelj Vijeća ministara sada ima rok od 30 dana da predloži ministre, koje također mora potvrditi Zastupnički dom.

Sastav Vijeća ministara po delegiranom ključu

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH zapravo nema ovlasti premijera nego je tek "prvi među jednakima" i ne može sam odlučivati ni o tome tko će mu biti ministri, nego prihvaća kandidate koje mu delegiraju stranke.

U ovom slučaju vladajuću koaliciju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, čiji je član i Tegeltija, HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA), koje će i podijeliti ministarske pozicije. Očekuje se kako će dodatni članovi koalicije biti Demokratska fronta (DF), Željka Komšića i Savez za bolju budućnost (SBB), Fahrudina Radončića, kao pridruženi partneri SDA.

Tegeltija je doktorirao ekonomske znanosti, bio je načelnik općine Mrkonjić-Grad, a od 2010. do 2018. obnašao je dužnost ministra financija u dvije vlade Republike Srpske. Od 1998. godine član je Dodikovog SNSD-a i slovi za njegovog vjernog suradnika.

Tegeltija je pred Zastupničkim domom predstavio "smjernice za rad" navodeći kako detaljni plan rada slijedi kada bude uspostavljeno cjelovito Vijeće ministara. Uglavnom se zadržao na općim mjestima kazavši kako će se zalagati za vladavinu prava te poštivanje ustava i Daytonskog sporazuma. Dodao je i kako želi stabilno funkcioniranje vlasti jer je to nužno za provedbu reformi.

Prioriteti rada i nejasnoće oko NATO-a

"Potpuno sam svjestan težine zadaće koju nosi ova dužnost", kazao je Tegeltija dodajući kako je godina dana kašnjenja u uspostavi vlasti ozbiljan izazov jer BiH treba što prije početi pregovore o pridruživanju Europskoj uniji.

Kao prioritete u radu naveo je jačanje gospodarstva, reformu javne uprave, europske integracije, vladavinu prava, odnose unutar BiH i rješavanje migrantske krize.

Kazao je kako želi graditi dobrosusjedske odnose s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a otvorena pitanja sa susjedima rješavati temeljem reciprociteta i poštivanja međunarodnog prava.

Tegeltija je izbjegao precizno se odrediti prema mogućem članstvu BiH u NATO-u kazavši kako to treba regulirati "sukladno volji svih konstitutivnih naroda".

Za migratsku krizu kazao je kako predstavlja socijalni i sigurnosni problem na kojega BiH do sada nje imala odgovarajući odgovor. Konstatirao je kako se mehanizmi odgovora na migrantsku krizu moraju poboljšati uključujući tu nadzor granice, posebice jer među migrantima ima i osoba koje mogu biti povezane s terorizmom. Pritom BiH ne može sama riješiti ovaj problem, već je potrebno regionalno rješenje, kazao je Tegeltija.

Zastupnici oporbe tijekom rasprave nisu štedjeli kritike na račun Tegeltije sugerirajući kako će on biti tek izvršitelj Dodikovih odluka. Zastupnici oporbenih stranaka sa srpskim predznakom posebice su inzistirali na objašnjenju hoće li Tegeltija podržati nastavak približavanja NATO-u, no jasan odgovor nisu dobili.

Zastupnik Saša Magazinović iz SDP-a podsjetio je Tegeltiju kako su za njegova mandata ministra financija RS u tom entitetu propale tri poslovne banke, a upozorio je i kako je zatajio informaciju da je uvjetno osuđen na zatvorsku kaznu zbog nesavjesnog rada u službi dok je bio dužnosnik Carinske uprave.

Tegeltija je tijekom ranijeg saslušanja pred parlamentarnim povjerenstvom za imenovanja potvrdio kako je pravomoćno osuđen, ali je kazao i kako ne osjeća moralnu odgovornost za počinjeno djelo za koje mu je izrečena presuda pred sudom u Banjoj Luci.

Prema zakonima BiH takva presuda nije zapreka imenovanjima u tijelima izvršne vlasti, a ona bi vrijedila samo u slučaju da je kazna duža od devet mjeseci zatvora.