Vlada Saboru uputila prijedlog zakona o Vukovaru, Ina dobila dozvole za istraživanje u Podravini i Dinaridima, pooštravaju se kazne za nasilnike...

Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene i dopune zakona o gradnji, radi usklađivanja s izmijenjenom direktivom EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada, a novim se izmjenama uz ostalo utvrđuje obveza donošenja dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.

Riječ je o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o gradnji, s nacrtom konačnog prijedloga zakona, a kako je na Vladi objasnio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir, važećim Zakonom o gradnji u pravni poredak RH prenesena je Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada, koja je 2018. izmijenjena pa je potrebno izmijeniti i taj zakon.

"S obzirom da zgrade u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, troše više od 40 posto ukupne energije, ova direktiva uglavnom unosi nove značajnije zahvate na gradnju i građevinski sektor u cijeloj Europi. Kod nas se promjene odnose na utvrđene obveze donošenja dugoročne strategije obnove zgrada, standarde gradnje zgrada gotovo nulte energije za sve zgrade počevši od iduće godine, a promiče i elektro ili e-mobilnost u novim zgradama te onima koje će se 'podvrgnuti' značajnijoj obnovi", izdvojio je Uhlir na sjednici Vlade.

Novim se izmjenama zakona o gradnji utvrđuje obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030.

Po novome se definiraju i standardi za nove zgrade glede alternativnih sustava opskrbe energijom, dok se vezano za promicanje e-mobilnosti uspostavljaju standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama, a smanjuje se i broj obveza te opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada. Također, pojednostavljuju se redoviti pregledi sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.

Saboru upućen prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta

Prijedlogom zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, želi se očuvati trajna uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, kao i potaknuti razvoj grada, rečeno je na sjednici.

"Ovim se zakonom uloga i žrtva Vukovara u Domovinskom ratu vrednuje kao iznimno važna u novijoj hrvatskoj povijesti. Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga prepoznajemo potrebu za proglašenje vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijeteta", rekao je ministar branitelja Tomo Medved.

Osim čuvanja trajne uspomene na žrtvu u Domovinskom ratu, proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta želimo očuvati kulturu sjećanja na žrtvu Vukovara i potaknuti aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja, dodao je Medved ocijenivši kako će se time stvoriti okvir za poseban nacionalni status Vukovara.

Zakonom se definira pojam posebnog domovinskog pijeteta i područje na koje se odnosi, mjesta, dani i način obilježavanja.

Područja posebnog domovinskog pijeteta su područje Grada Vukovara i naselje Bogdanovci u Općini Bogdanovci, a Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je središnje mjesto obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta.

Zakonom se predlaže i osnivanje Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, koje će činiti predstavnici 17 nadležnih institucija, tijela i udruga iz Domovinskog rata, koje će koordinirati aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta, te predlagati mjere za društveni razvoj područja posebnog domovinskog pijeteta, kao i propise koji se odnose na to područje, naveo je Medved.

U Sabor je Vlada uputila i prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana s Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, čime bi ta bolnica postala Nacionalna memorijalna bolnica te bi svu brigu oko vođenja i poslovanja, kao i sredstva za njezin rad, osiguravalo Ministarstvo zdravstva.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je da se tim zakonom s jedne strane odaje pijetet s povijesnog aspekta veličini žrtve i etičnosti svega onoga što se događalo u vukovarskoj bolnici 1991. godine, a s druge strane osigurava se poslovanje bolnice u budućnosti "jer će s dodatnim sredstvima i drukčijim načinom upravljanja biti osigurano stabilno poslovanje bolnice".

Vlada je donijela i odluku o obvezi rada ureda državne uprave radi provedbe izbora za predsjednika Republike Hrvatske, odnosno rada službenika koji rade na pripremi, provjeri i izradi popisa birača te izdavanju potvrda za glasovanje. Oni će u subotu, 7. prosinca, raditi u vremenu od 8 do 14 sati, u srijedu, 11. prosinca, do 16 sati te u nedjelju, 22. prosinca, na dan održavanja izbora, za sve vrijeme glasovanja od 7 do 19 sati.

Ini dozvole za istraživanje nafte i plina u Podravini i Dinaridima

Vlada je u četvrtak donijela odluke kojima Ini odobrava ulazak u drugu fazu istraživanja potencijalnih ležišta nafte i plina u Podravini te za istraživanja na području Dinarida.

Vlada je Ini odobrila drugu istražnu fazu za istražni prostor DR (Drava) 2. Prema odobrenju, Ina će nastaviti s istražnim radovima sukladno ugovoru zaključenom s Vladom 2016. godine.

Ina je dobila i dozvolu za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Dinarida, u istražnom prostoru DI-14.

Vlada je donijela i Uredbu o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije. Njome se određuje da su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije 40 posto u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije.

S obzirom da je plan otvaranja tržišta projiciran na trogodišnje razdoblje odnosno do 2021. te se tržište otvara postupno kako bi se osigurala provedivost, u sljedećoj godini su predviđanja da će HROTE preko burze trgovati sa 60 posto ukupne planirane proizvodnje postrojenja obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije koji su u sustavu poticaja, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Kroz tri pravosudna zakona pooštravaju se kazne za nasilnike

Vlada je u drugo saborsko čitanje sa sjednice u četvrtak uputila prijedloge triju pravosudnih zakona kojima je cilj, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pooštravanje kaznene politike prema počiniteljima nasilja prema ženama, nasilja u obitelji ili nasilja prema drugim osobama.

Riječ je o izmjenama Kaznenoga zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o kaznenom postupku.

U okviru Kaznenog zakona, istaknuo je ministar, povećani su zakonski okviri za kažnjavanje za niz kaznenih djela (teška tjelesna ozljeda, naročita teška tjelesna ozljeda), bilo dizanjem zakonskog minimuma kazne, bilo dizanjem minimuma i maksimuma.

Izmjenama toga zakona propisuje se i da se napad na socijalnog radnika ili učitelja tretira kao napad na službenu osobu, a propisuje se i jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi.

Kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka se kao posebno kazneno djelo briše te inkorporira u kazneno djelo silovanja, povećavaju se kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, iznose najmanje jednu do 10 godina zatvora, a iz zakonodavstva se briše kazneno djelo teškog sramoćenja.

Kod Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pooštrena je zakonska politika kažnjavanja te su više novčane kazne i kazne zatvora za sve pojavne oblike nasilja u obitelji, naveo je Bošnjaković, a kod Zakona o kaznenom postupku ističe dvije važne izmjene u odnosu na prvo čitanje zakona u Saboru.

Uvođenje elektroničke narukvice

U konačnom prijedlogu tako je regulirano uvođenje elektroničkog nadzora (elektroničke narukvice) i to, objasnio je, prvenstveno osoba u istrazi. "Smatramo da nema razloga da okrivljenici koji su u istrazi budu u zatvorima, nego će ih se kontrolirati putem elektroničkog nadzora", rekao je.

Precizira se i drugostupanjski postupak po žalbi u odnosu na presudu te se jasnije propisuje postupanje drugostupanjskog suda kada ukida prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka.

"Sada kroz izmjene kažemo da se (sud) mora očitovati ne samo o bitnim povredama, nego i svim drugim žalbenim razlozima kako bismo spriječili učestalo vraćanje predmeta s višeg na niži sud", objasnio je Bošnjaković koji smatra da će izmjene zakona stvoriti uvjete za učinkovitiju borbu protiv nasilja.

Premijer Andrej Plenković smatra kako je riječ o velikim iskoracima u zakonima, a posebno je istaknuo da su u procesu izrade konzultirane brojne udruge koje se desetljećima bave tom temom.

"Zahvaljujem im na doprinosu, kao i građanskim inicijativama koje su dodatno emancipirale fenomen nasilja u Hrvatskoj, posebno nasilja nad ženama", rekao je.

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o Državno-odvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a Bošnjaković objašnjava kako je riječ o usklađivanju s direktivama EU-a, vezano uz proces objave imovinskih kartica.

"Uvjeti za to su stvoreni, svi pravosudni dužnosnici su dostavili imovinske kartice, ali se u međuvremenu na razini EU-a promijenila regulativa kojoj se prilagođavamo. Izmjenama zakona se propisuje cilj zašto se to radi, kao i to da se EU-ova regulativa koristi kod obrade tih podataka. Sada se ove izmjene čekaju kako bi se te podatke moglo i javno objaviti", objasnio je.