Hrvatska od srpnja samo u HD-u, još tri odašiljača s digitalnim radiosignalom
Na području cijele države od 12. studenoga počelo je odašiljanje televizijskog signala u HD rezoluciji. No, do 25. svibnja 2020. godine svi televizijski programi će se, do potpunog prelaska, istovremeno odašiljati u postojećem DVB-T i novom DVB-T2 sustavu.
Tog datuma će početi postupno gašenje DVB-T sustava, a potpuni prelazak na novi sustav dogodit će se 1. srpnja. Do tada će samo oni koji televiziju gledaju preko digitalnog zemaljskog sustava trebati nabaviti prijamnik koji može primati DVB-T2/HEVC signal. Morat će kupiti novi samostojeći zemaljski prijamnik (tzv. Set Top Box) i spojiti na postojeći TV prijamnik ili kupiti novi televizor s ugrađenim DVB-T2 prijamnikom i HEVC videodekoderom. Za korisnike IP TV-a se ništa ne mijenja. Pripreme za taj tehnološki iskorak počele su još krajem 2015., a tvrtka Odašiljači i veze u projekt je dosad uložila oko 30 milijuna kuna. Ukupna ulaganja u projekt prelaze 105 milijuna.
Brži internet
Mate Botica, direktor tvrtke Odašiljači i veze, tvrdi da će “uz bolju sliku u HD rezoluciji, nakon prelaska na novi sustav signal biti jači i njime će se kvalitetnije pokriti više stanovništva. Također, izjednačit će se kvaliteta pokrivanja 3. i 4. HRT-ovog programa, kao i programa RTL2 te Dome TV iz sadašnjeg multipleksa B s pokrivanjem kao što imaju primarni kanali HRT1, HRT2, RTL i Nova TV, jer će svi biti u istom multipleksu - novom M1”.
Prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga prelaska na DVB-T2/HEVC sustav odašiljanja zemaljske televizije je oslobađanje frekvencijskog pojasa 700 MHz koji će biti iskorišten za mobilni širokopojasni pristup i od čega će država prodajom tog dijela spektra mobilnim operatorima uprihoditi značajna financijska sredstva, a građani će dobiti kvalitetniji i još brži mobilni internet.
Početkom prošle godine u Hrvatskoj je počelo eksperimentalno emitiranje digitalnog radija u DAB+ tehnologiji. Botica tvrdi kako je taj potez bio pun pogodak i da se s tim projektom ide dalje.
Naime, početkom studenoga Agencija za elektroničke medije objavila je javni poziv za iskaz interesa svim nakladnicima koji žele eksperimentalno emitirati digitalne radijske sadržaje u DAB+ tehnologiji.
Direktiva EU
Javilo se dvadeset radijskih postaja i uskoro se očekuje proširenje dosadašnjih sadržaja koji su odašiljani. Također, OIV je od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti zatražio i dobio dozvolu za još jednu godinu eksperimentalnog odašiljanja u DAB+ tehnologiji, ali i proširenja na nove tri lokacije, i to na Srđ iznad Dubrovnika, Malu Glavu na otoku Ugljanu i Psunj. Na taj način značajno će se proširiti područje pokrivanja i to na šire područje grada Dubrovnika, Zadra i Zadarske županije te zapadne Slavonije, gradova Požege, Slavonskog Broda, Nove Gradiške i dr.
Digitalni radio omogućava slušateljima prijam radijskog signala bez smetnji, mogućnost većeg i jednostavnijeg izbora programa čistog zvuka i dodatne tekstualne i grafičke usluge koje prate audiosadržaj kao i dostupnost multimedijalnog sadržaja u automobilu, ali i na fiksnim digitalnim radijskim prijamnicima.
Na modernim DAB+ radijskim prijamnicima moguće je preko zemaljskog odašiljanja primati tekstualne, grafičke, slikovne i videopodatke vezane uz audiosadržaj kao što su naslovnice albuma, komentari uz, primjerice, sportske prijenose, podatke o pjesmi i izvođaču, elektronski programski vodič i drugo.
Dodatnoj popularizaciji ove usluge svakako će pridonijeti i direktiva EU da svi novi automobili koji će se prodavati od 2020. moraju imati DAB+ digitalni prijamnik u serijskoj opremi.
Simbol grada
Još jedan veliki projekt OIV je pokrenuo u lipnju ove godine kada je započeta sveobuhvatna sanacija njihovog najvažnijeg infrastrukturnog objekta - tornja na Sljemenu, ujedno i najvišeg simbola grada Zagreba. Botica naglašava kako će se sanacijom zaustaviti propadanje tornja te bitno produžiti njegova trajnost.
Osim toga, prenamijenit će se dvorišna zgrada, okoliš, otvoreni i zatvoreni vidikovac te panoramski restoran u gornjoj gondoli za turističko-ugostiteljsku namjenu, čime će postati neizostavna atrakcija na međunarodnoj te nacionalnoj turističkoj karti. Projekt sanacije podijeljen je u sedam faza. Prva, koja uključuje vanjsko uređenje armirano betonske konstrukcije gornje gondole i turističkog ulaza s prilaznim putem te trupa tornja iznad turističkog ulaza i konusa ispod donje gondole trenutno je pri kraju, a završetak posljednje faze projekta očekuje se tijekom 2021.