VUČIĆ O ULASKU SRBIJE U EUROPSKU UNIJU 'Ne molimo nikoga ni za što, samo tražimo jasan put. Recite nam želite li nas ili ne, budite jasni'
Zemlje zapadnog Balkana polažu nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a i dobivanju pozitivnog odgovora Europskog vijeća za početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije do zagrebačkog samita u svibnju, rečeno je u petak na ženevskom skupu o europskim perspektivama zemalja jugoistočne Europe.
Sastanak na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) okupio je predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske.
Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da "Hrvatska ima namjeru pomoći svojim susjedima" i kako bi bilo "idealno postići konsenzus" o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom do svibnja.
"Mi nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti. No, taj proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati na ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti i suradnju, a sukladno tome, na daljnje jačanje stabilnosti i sigurnosti našeg neposrednog susjedstva", istaknuo je Plenković.
Zaev i Rama uzdaju se u Hrvatsku
Europsko vijeće u listopadu nije postiglo dogovor o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Većina zemalja je bila za, ali je potrebna jednoglasna odluka svih zemalja članica.
Francuska kao najglasnija protivnica skorog europskog proširenja te Nizozemska i Danska nisu podržale dvije balkanske zemlje.
Sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev podsjetio je da su učinjene "mnoge promjene želji za napredovanjem i približavanju europskoj integraciji".
Polaže nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a jer smatra da će biti "više fokusa na cijelu regiju" i ističe da će S. Makedonija "nastaviti provoditi reforme".
Albanski premijer Edi Rama rekao je kako se osjećaju kao da su "ostali bez kompasa", ali je članstvo u EU "ono što Albanija i njezini građani žele".
Vučić traži odgovor
Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, posljednje o financijskim uslugama u lipnju ove godine.
Jedan od uvjeta ulaska Srbije u EU normaliziranje je odnosa s Kosovom. Iz Bruxellesa pozivaju Prištinu na ukidanje pristojbi na robu iz Srbije, a Beograd da osigura ozračje za nastavak dijaloga.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da Srbija nije “optimistična” kao S. Makedonija i Albanija, ali želi jasan odgovor.
“Ne molimo nikoga ni za što, samo tražimo jasan put prema budućnosti. Recite nam želite li nas ili ne, budite jasni”, rekao je Vučić i dodao da se nada odgovoru do zagrebačkog samita.
Pažin ne očekuje popust, Zvizdić demantira Macrona
Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja, dok su BiH i Kosovo potencijalne države kandidatkinje.
Crnogorski vicepremijer Zoran Pažin poručio da je u Podgorici očekuju da EU "zažmiri na naše slabosti".
"Baš suprotno, želimo izgraditi zajednicu koja poštuje europska pravila i standarde", rekao je Pažin.
Predsjednik bosanskohercegovačke vlade Denis Zvizdić ponovio je da "članstvo u EU nema alternative i da EU treba nastaviti podupirati i ulagati u jugoistočnu Europu".
Komentirao je izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je "BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i suočava se s problemom povratka džihadista".
"U zadnje tri godine niti jedan BiH državljanin nije otišao na strano bojište I nije sudjelovao u terorističkom činu. Napravili smo ozbiljan iskorak u borbi protiv terorizma", rekao je Zvizdić i rekao da je Sarajevo otvoreno za suradnju s Francuskom.
U Ženevi je bio i posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Matthew Palmer koji je ponovio da je Amerikance "duboko razočarala" odluka o blokiranju S. Makedonije i Albanije, ali se nada pozitivnom ishodu do zagrebačkog samita.