BRKIĆ JE GLASAO JE ZA UKIDANJE DANA ANTIFAŠISTIČKE BORBE JER NIJE ZNAO ZA ĐAKIĆEVU IDEJU 'To je glup prijedlog, izvan svake pameti'

Nema jedinstva, ni mira u HDZ-u. Do posljednjeg sukoba u stranci došlo je prije dva dana zbog inicijative saborskog Odbora za ratne veterane, na čijem je čelu HDZ-ov Josip Đakić, da Dan antifašističke borbe umjesto državnog praznika postane spomendan i radni dan.

Odbor koji ima 12 članova usvojio je taj amandman koji je iznio HDZ-ov Stevo Culej, i to s 9 glasova “za” i jednim suzdržanim. Inicijativu je podržalo svih šest HDZ-ovaca iz Odbora, a među njima i Plenkovićev zamjenik Milijan Brkić, što je dalo dodatnu težinu cijelom slučaju. Brkić je sjednicu zbog drugih obaveza napustio ranije, ali je prethodno deponirao svoj glas. Brkić nam je jučer potvrdio da nije bio nazočan na Odboru te je kazao da nije dao glas za ukidanje praznika Dan antifašističke borbe.

- Deponirao sam glas za točke predviđene dnevnim redom, a ovo nije bilo pod točkama dnevnog reda, već pod ‘razno’ - pojasnio je Brkić.

Inicijativa je, pak, razljutila premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, koji je jučer poslao oštru poruku Josipu Đakiću.

Detuđmanizacija

- Ne znam je li to njegova ideja (Đakićeva), vidio sam tu vijest jučer. Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je uvrstio predsjednik Tuđman i tako će i ostati - poručio je Plenković i dodao da sve o čemu se na Odboru govorilo nije politika Predsjedništva, ni Nacionalnog vijeća, ni HDZ-a, ni Vlade.

- I ja njemu šaljem poruku i svima koji žele detuđmanizirati HDZ, ja to neću napraviti! Raspravljat ćemo mi to sve, moramo jasno reći da je dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio i smjera u kojem Hrvatska treba ići. Tko to ne razumije, ne razumije prošlost, sadašnjost ni budućnost Hrvatske - poručio je Plenković, na što je Đakić uzvratio da nikad nije radio protiv Tuđmanove politike, pa ni danas.

- Ja sam svjestan i prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja. Ovaj prijedlog je bio prijedlog Odbora, nije protiv nikoga usmjeren, a naročito je usklađen s europskom rezolucijom - kazao je Đakić i dodao da zbog tog prijedloga neće izaći iz HDZ-a. Đakić je poslije novinarima u Saboru izjavio kako je inicijativu o ukidanju Dana antifašističke borbe kao državnog praznika dao Ante Deur, posebni savjetnik za branitelje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koji nije vanjski član Odbora, ali često dolazi na sjednice. Đakić je rekao da je Deur govorio o tome kako bi to bilo dobro.

- Pozvan je kao svaki put na Odbor kao savjetnik predsjednice bez prava glasa i raspravljao je o tome da se 22. lipanj proglasi spomendanom, a da Dan Hrvatskog sabora bude neradni dan. Nitko ne osporava Dan antifašističke borbe, ali postoji i Europski dan pobjede nad fašizmom i, kao u cijeloj Europi osim Francuske, bit će spomendan. Čemu takvi prijepori i zamjerke? I Milanovićeva Vlada je raspravljala o tome da smanji broj neradnih dana, kako bi povećala produktivnost u Hrvatskoj - kazao je Đakić.

Činjenicu da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman 22. lipnja ozakonio kao državni praznik Đakić komentira: “Predsjednik Tuđman je predložio puno toga. Zaključci koje je izvodio bili su na tragu stabilnosti, suverenosti, demokracije. Tako je i danas, svaki čovjek ima pravo predlagati, kritizirati, govoriti. Nitko nikoga ne tjera da mora to prihvatiti”.

Stevo Culej jučer je odbacio kritiku da radi protiv Tuđmanove politike. Uvjeren je da ga nitko u Hrvatskoj ne može optužiti za detuđmanizaciju jer “mi smo prvi stali uz bok dr. Franji Tuđmanu kada je bilo najpotrebnije”.

Sankcije

Poruke premijera Plenkovića odbio je komentirati jer čeka razgovor u Klubu. Ljuti ga pitanje strahuje li od sankcija u HDZ-u

- Meni nije jasno je li u Hrvatskoj jasno da je ovo demokratska zemlja i da bi svatko trebao promišljati o određenim povijesnim događajima sa svojim znanjem i glavom. Vrijeme jednoumlja je davno završilo - rekao je Culej i dodao da od amandmana neće odustati “ni pod cijenu toga da ga izbace iz HDZ-a”.

Savjetnik predsjednice Ante Deur jučer nam je, pak, kazao da to nije njegov prijedlog.

- Moja inicijativa je bila da 8. listopada ostane praznik i da se uz datum 18. studenoga jasno doda obrazloženje da se zna tko je bio agresor, a tko žrtva - kazao nam je Deur, dodavši da se sve to može provjeriti jer je ušlo u zapisnik. Iz Ureda predsjednice to su potvrdili te dodali kako to nije stav ni predsjednice, ni njenog Ureda.

Neki u HDZ-u, komentirajući novi sukob na relaciji Plenković-Đakić, kažu da se tu ponajprije radi o provociranju i još jednom pokušaju da se Plenkoviću naruši autoritet. - Prijedlog Odbora za ratne veterane da Dan antifašističke borbe više ne bude državni praznik je glupa ideja, taj prijedlog je van svake pameti. Ja mogu shvatiti unutarstranačku borbu, ali ovo je katastrofalan način na koji netko želi destabilizirati ili srušiti Andreja Plenkovića s mjesta šefa HDZ-a.

To je katastrofalan prijedlog za Hrvatsku jer nas mnogi u svijetu ionako gledaju kao neke ustašonostalgičare. To može predlagati samo onaj tko ne voli Hrvatsku ili onaj tko stvarno ništa ne razumije - kaže visokopozicionirani HDZ-ovac koji ne pripada Plenkovićevoj struji u stranci.

Što se tiče pitanja zašto je i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić podržao taj prijedlog, izvor iz vladajuće stranke kaže da je do njega došla informacija da je Brkić prije same sjednice deponirao svoj glas “za”, ali da u tom trenutku navodno nije znao da će unutar tog zaključka Odbora biti i prijedlog o ukidanju Dana antifašističke borbe kao državnog praznika.

Prava strana povijesti

Dio članova HDZ-a sumnjičav je oko ovog slučaja.

- Ako neki nisu znali, što mi je teško vjerovati, onda su Culej i Đakić zloupotrijebili Odbor - kazao je jedan sugovornik iz stranke.

Prijedlog Odbora na čelu kojeg je šef HVIDR-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić “poderao” je još jedan dužnosnik HDZ-a koji ne pripada Plenkovićevom krugu.

- Ne razumijem moje kolege koji su članovi odbora. Pa u čemu je problem? Jesu li antifašisti bili na pravoj strani povijesti tijekom Drugog svjetskog rata - jesu. Jesu li ustaše i četnici bili na krivoj strani - jesu. Mislim da u tom prijedlogu Đakić i ostali HDZ-ovci iz odbora nisu imali neku skrivenu ili širu agendu, jednostavno su se ponijeli kao budale - zaključio je naš sugovornik.