ZNANSTVENICI NA TRAGU REVOLUCIONARNOG OTKRIĆA Strašna bolest mogla bi se otkrivati desetljećima prije prvih simptoma!
Parkinsonova bolest mogla bi se ubuduće otkrivati desetljećima prije prvih simptoma! Pokazala je to najnovija, prema svemu sudeći revolucionarna britanska studija upravo objavljena u časopisu Lancet Neurology.
Naime, znanstvenici s londonskog King’s Collegea tvrde da bi se znakovi promjena u mozgu mogli uočiti 15 do 20 godina prije pojave simptoma bolesti. U otkrivanju promjena značajnu ulogu ima serotonin, tvar povezana sa spavanjem, raspoloženjem i apetitom koja se dosad nije povezivala s ovom bolešću čiji su simptomi drhtanje, tremor i ukočenost, ali i depresija, problemi s pamćenjem i spavanjem. Već se dugo Parkinsonova bolest povezuje s padom razine dopamina, kemijske tvari koja je neurotransmitor između mozga i tijela. No ova je studija pokazala da je još jedna tvar, serotonin, također povezana s ovom tzv. ekstrapiramidalnom bolešću.
Ispitanici u dvadesetima i tridesetima koji imaju rijetku mutaciju na genu SNCA, pa je sigurno da će razviti Parkinsonovu bolest u kasnim četrdesetima ili pedesetima, imali su značajno smanjenu razinu serotonina. Naime, znanstvenici su promatrali mozak 14 osoba iz udaljenih sela u južnoj Grčkoj i Italiji koji imaju te genetske promjene, s tim da je kod polovice već bila dijagnosticirana Parkinsonova bolest, a druga polovica nije imala nikakve simptome. Usporedba je rađena s još 65 pacijenta s Parkinsonom te sa 25 zdravih dobrovoljaca i uspjeli su utvrditi rane promjene u mozgu kod ispitanika u dobi od 20 do 30 godina, i to upravo u serotoninskom sustavu.
- Drugim riječima, rezultati studije pokazuju da se kod tih ispitanika razina serotonina smanjila 15 do 20 godina prije negoli je došlo do problema s dopaminom - kaže Marios Politis, koautor studije. Pad serotonina također prethodi ranim kliničkim simptomima bolesti koji mogu uključivati nedostatak osjećaja mirisa, depresiju i poremećaj spavanja, i to čak 20 godina prije pojave bolesti. Ovi rezultati sugeriraju da bi promjene u serotoninskom sustavu mogle djelovati kao ključni signal ranog upozorenja za ovu tešku bolest.
- Naši rezultati upućuju na to da bi rano otkrivanje promjena u serotoninu moglo otvoriti vrata razvoju novih terapija koje će usporiti, a možda i spriječiti napredovanje Parkinsonove bolesti - rekao je Politis.
- Ključno je da smo otkrili promjene u serotoninskom sustavu među pacijentima koji još nisu dijagnosticirani. Takvo bi snimanje sustava serotonina u mozgu moglo postati vrijedan alat za otkrivanje rizičnih pojedinaca, praćenje napredovanja bolesti i pomoć u razvoju novih tretmana - rekla je Heather Wilson, znanstvena suradnica na King’s Collegeu.
- Ovo otkriće otvara mogućnost liječenja Parkinsonove bolesti u najranijoj mogućoj fazi, što je vjerojatno i najbolja prilika da se pomogne većem broj pacijenata čiji bi životi uništeni ovom strašnom bolešću - rekao je Derek Hill, profesor medicinskih slikovnih prikaza na UCL-u, koji inače nije sudjelovao u ovom istraživanju.
U svakom slučaju ova će studija gotovo sigurno otvoriti mogućnost za pronalazak dodatnih puteva pomoći prije svega onima koji još nemaju simptome ili barem odgoditi progresiju Parkinsonove bolesti.