Abazović u Parlamentu, očekuje se početak rasprave o nepovjerenju Vladi
U Skupštini Crne Gore očekuje se početak sjednice na kojoj će se poslanici izjasniti o predlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.
Predlog je iniciralo 36 poslanika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i dio stranaka vladajuće većine.
Da bi Vlada, koja je do sada funkcionisala kao manjinska bila oborena, neophodni su glasovi najmanje 41 od ukupno 81 poslanika.
Neposredan povod inicijative za obaranje Vlade je nezadovoljstvo zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), za koji su ocijenili da je štetan po nacionalne interese Crne Gore.
U obrazloženju se navodi i da je Vlada imala prioritetni zadatak da stvori pretpostavke kako bi se, na temelju reformi pravosudnog sistema i jačanja vladavine prava, intenzivirao proces evropske integracije Crne Gore.
"Zbog državno neodgovornog ponašanja Abazovića, koje za posljedicu ima podizanje tenzija u društvu i potencijalno nenadoknadivi gubitak vremena potrebnog za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz naše evropske agende, Vlada izgubila legitimitet", naglašava se u inicijativi.
Dio stranaka bez jasnog stava
Neizvjesno je kakav će biti epilog skupštinske sjednice jer se o inicijativi za obaranje Vlade, nisu jasno odredili proruski Demokratski front, Demokrate Alekse Bečića, niti Bošnjačka stranka i dio albanskih nacionalnih partija.
Dio njihovih glasova, najmanje pet, je potreban za pad Vlade.
Ni sam premijer Dritan Abazović nije mogao prethodnih dana sa sigurnošću da kaže da li će njegova Vlada opstati ili biti oborena na skupštinskoj sjednici.
On je u više navrata saopštio da je, ukoliko Vlada 'preživi glasanje', već narednog dana spreman da napravi rekonstrukciju Vlade u dogovoru sa sadašnjom opozicijom Demokratskim frontom, Demokratama i drugim strankama koje žele da uđu u rekonstruisanu Vladu.
Čiji glasovi su sigurni?
Inicijatori pada Vlade Crne Gore su 36 poslanika dijela parlamentarne većine predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića koja je davala manjinsku podršku premijeru Abazoviću.
Uz DPS, inicijativu za pad Vlade su podržali Socijaldemokratska partija koja ima dva ministarska mjesta, Socijaldemokrate koji su u opoziciji i Liberalna partija i Demokratska Unija Albanaca .
Abazovićeva Vlada je formirana 28. aprila, nakon što je u februaru oborena Vlada Zdravka Krivokapića, upravo na inicijativu Abazovića.
Tadašnju Vladu, koju je prevodio Zdravko Krivokapić, formirali su prosrpski Demokratski front, Demokrate i Abazovićev pokret URA.
I Krivokapićeva ekspertska Vlada i Abazovićeva manjinska Vlada formirane su na osnovu izbornog rezultata iz avgusta 2020. godine, kada je tadašnja opozicija porazila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića i njene dugogodišnje partnerske stranke.
Na tim parlamentarnim izborima DPS je nakon 30 godina izgubio vlast i prešao u opoziciju.
Nova prilika za obaranje Vlade 2. septembra
Ukoliko Abazovićeva Vlada opstane, o njenoj budućnosti će se ponovo odlučivati 2. septembra za kada je zakazana nova sjednica Skupštine na inicijativu opozicionog Demokratskog fronta i Demokrata.
Ovaj prijedlog podnijela su 32 poslanika, ujedno zahtijevajući da se na toj sjednici raspravlja i o razrješenju predsjednice parlamenta Danijele Đurović.
Kao razloge za obaranje Vlade navode gubitak funkcionalnog kapaciteta i produbljivanje ekonomske krize:
"Vlada premijera Abazovića u kontinuitetu je pokazivala nemoć da se odbrani od raznih, unutrašnjih destruktivnih političkih uticaja, sto je dovelo do međusobnog nepovjerenja i teških obračuna unutar same Vlade. To je izazvalo nesigurnost i ekstremizaciju prilika u Crnoj Gori."
Opozicione stranke nisu objasnile zbog čega su predložile novi datum za raspravu o padu Abazovićeve Vlade, kada svojim glasovima i u petak 19. avgusta mogu dovesti do njenog obaranja.
Dvije inicijative za obaranje Abazovićeve Vlade, ukupno je potpisalo 68 poslanika vladajućih i opozicionih stranaka, od 81 poslanika u crnogorskom parlamentu.