DONOSIMO POJEDINOSTI NOVIH VLADINIH MJERA Namijenjene su samo određenim gospodarskim granama: Evo tko će do rujna dobivati državni minimalac

SUGLASNOST NA GSV-u - Vladin “minimalac” od 4000 kuna po zaposleniku za plaće za lipanj moći će dobiti samo djelatnosti iz četiri resora koje dokažu da im je prihod pao 50 i više posto, i to u sektoru turizma i ugostiteljstva, odnosno oni koji se bave uslugama pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, zatim poslodavci koji se bave prijevozom putnika, putničke agencije, organizatori putovanja, turoperateri i sve ostale djelatnosti s time povezane, te event industrija, odnosno organizatori kulturnih i sportskih događanja, sajmova i kongresa.

Vladin “minimalac” od 4000 kuna po zaposleniku za plaće za lipanj moći će dobiti samo djelatnosti iz četiri resora koje dokažu da im je prihod pao 50 i više posto, i to u sektoru turizma i ugostiteljstva, odnosno oni koji se bave uslugama pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, zatim poslodavci koji se bave prijevozom putnika, putničke agencije, organizatori putovanja, turoperateri i sve ostale djelatnosti s time povezane, te event industrija, odnosno organizatori kulturnih i sportskih događanja, sajmova i kongresa.

Vladine nove mjere za lipanj predstavljene su u utorak na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), u kojem sudjeluju članovi Vlade, predstavnici sindikata i poslodavaca, i svi su se usuglasili oko novih mjera.

Mjere se odnose na razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza, s time da se neće automatski isplaćivati, već će se gledati mjesec za mjesec, odnosno Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donosit će odluku o produljenju mjera nakon lipnja, sukladno stanju u gospodarstvu i raspoloživim sredstvima.

Posrnule tvrtke

Poslodavci iz sektora za koje se smatra da su najviše pogođeni zbog pandemije koronavirusa, i koji nisu stali na noge ni nakon otključavanja ekonomije, morat će dokazivati pad prihoda na temelju PDV obrasca, a uspoređivat će se ovogodišnji prihodi u svibnju sa svibnjem prošle godine, pojašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a ako je riječ o novijoj tvrtki koja ne posluje dulje od godine dana, onda će se gledati usporedba s veljačom ove godine.

Kada je, pak, riječ o potporama za svibanj, koje će se isplaćivati sredinom lipnja, one će se isplatiti kako je bilo najavljeno svim djelatnostima koje bilježe pad prihoda od 20 i više posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, s time da srednje i velike tvrtke, odnosno sve one koje zapošljavaju više od 50 radnika, što dosad nije bilo definirano, neće smjeti isplatiti dividendu i dobit sve do 31. prosinca 2021.

Ako tvrtka isplati dividendu, onda će morati vratiti državnu potporu za svibanj. To se ne odnosi na mikro i male poduzetnike koji zapošljavaju manje od 50 radnika.

Isti princip bit će i za nove Vladine mjere za ciljane djelatnosti koje će imati pad prihoda 50 i više posto u svibnju, odnosno ni za buduće mjere srednje i velike tvrtke neće smjeti isplatiti dividendu ili ako je isplate, morat će vratiti subvenciju za plaće djelatnika.

Kada je, pak, riječ o otpisu ili moratoriju na plaćanje poreza i doprinosa, mjera je i dalje na snazi do 20. lipnja, tako da će oprost ili prolongiranje plaćanja javnih davanja moći dobiti i te tvrtke iz resora turizma, ugostiteljstva, prometa i event industrije, koje dokažu da imaju pad prihoda 50 i više posto u odnosu na lani, ali o budućem prolongiranju plaćanja javnih davanja u utorak na GSV-u nije bilo riječi. Iz Ministarstva rada napominju kako će se poslije vidjeti hoće li se i ta mjera produžiti, ovisno o stanju u gospodarstvu.

Na sjednici GSV-a, kažu sugovornici, govorilo se i o uvođenju skraćenog radnog vremena, kako bi se pomoglo i onim tvrtkama koje imaju i dalje poteškoće u poslovanju zbog pandemije koronavirusa, a nisu obuhvaćene novim Vladinim mjerama. To se posebno odnosi na prerađivačku industriju, koja u ovom trenutku nema toliku potrebu za punim radnim vremenom, jer su im narudžbe usporene kao i izvoz.

Tijekom lipnja, nakon što i Europska komisija objavi detalje, i hrvatska će Vlada izaći sa svojim rješenjem, a ta će mjera dijelom biti financirana i kroz program SURE. Riječ je o programu Europske unije, vrijednom 100 milijardi eura, preko kojeg će države koje žele zaštititi radna mjesta moći dobiti povoljne zajmove, a Hrvatska bi mogla dobiti 400 milijuna eura.

Kraći radni dan

Mjera skraćenog radnog vremena izgledala bi tako da radnik umjesto pet dana u tjednu, radi, primjerice, četiri dana u tjednu te mu država plaća 50 do 70 posto plaće za taj peti radni dan, a poslodavac ostatak.

- Moram izraziti zadovoljstvo, kao predsjedavajući GSV-om, da odavno nismo postigli ovakvu razinu suglasnosti kao danas - rekao je nakon sastanka Ivan Mišetić, predsjednik GSV-a.

I Mladen Novosel, kao dopredsjednik GSV-a iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, rekao je kako su postigli konsenzus oko svih pitanja, a posebno je naglasio da je zadovoljan time što će se pomoći putničkom prijevozu, s naglaskom na one koji obavljaju međužupanijski promet.

- U suglasnosti smo da se za lipanj mora naći i mjera kako pomoći i onim poslodavcima koji nisu u ova četiri resora i idemo u pravcu da se oformi radna skupina i izradi prijedlog zakona o skraćivanju radnog vremena, jer mora se djelovati ciljano, ne više horizontalno, jer svaka tvrtka koja ima 50 posto pada prihoda morala bi biti zaštićena i u lipnju - rekao je Novosel.

Ministar rada Josip Aladrović također je naglasio kako će idućih dana razmišljati i o tim tvrtkama koje ne spadaju u ova četiri sektora, a imaju pad prihoda zbog koronakrize, tako da se to rješava kroz drugu mjeru, odnosno kroz model skraćenog radnog vremena.

- Postignuta je visoka razina kompromisa po svim ovim temama, dijalog je neupitan i zajedno se svi borimo kako bismo ovu ekonomsku krizu što jednostavnije prevladali - zaključio je Aladrović.