Milanovićeva prijetnja NATO-u za jedne 'blamaža' za druge dio 'cirkusa'
U završnoj deklaraciji NATO samita koji se održava u ponedeljak (14. juna) u Briselu biće pomenut i Daytonski mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu (BiH) "kao osnov funkcionisanja BiH", potvrdio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Takav njegov prijedlog, obznanjen dan uoči samita, izazvao je različite komentare, od onih da je u pitanju potez za unutarnjopolitičke potrebe, da ocjena da je cijeli slučaj ilustracija da Zapad odustaje od daytonske BiH i traži modus za uspostavu građanske BiH.
Istovremeno, hrvatski šef diplomacije opisao je Milanovićev potez kao “nečuven”.
Da li je sve bilo dogovoreno?
“Sve je bilo dogovoreno i prije Milanovićeve prijetnje da će blokirati jednoglasno donošenje izjave”, kazao je novinarima hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Znači i prije nego što je gospodin predsjednik dao izjavu da će blokirati zajednički dokument, što je zapravo nečuveno u praksi NATO samita. I sigurno da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, kada se pojavilo u javnosti da šef jedne države sudionice želi blokirati donošenje zaključaka, nazvao predsjednika da vidi o čemu se radi i da bi spriječio međunarodnu blamažu”, kaže hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.
Šta je drugačije?
“Kako saznajemo, u izjavi je pronađeno prihvatljivo rješenje”, kaže urednik portala euractiv.hr Željko Trkanjec, u komentaru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Tako da će se spomenuti Daytonski sporazum, što je ustupak hrvatskoj strani, ali sa druge strane neće biti spomenuti konstitutivni narodi niti građani, nego će se naprosto samo ostati na Daytonskom sporazumu. Konstitutivni narodi su bili zahtjev Hrvatske, koji je očito odbijen, a građani su ovdje bili više kao opcija koju dio zapadnih zemalja zagovara. Dakle, da se prestane sa starim konceptom konstitutivnih naroda za koji s punim pravom smatraju da sprječava unutarnje pozitivne ekonomske, društvene i političke procese u Bosni i Hercegovini“, kaže urednik euractiva.
On ocjenjuje da je cijeli problem nastao zbog Milanovićeve želje da odigra nešto na unutarnjem planu i da pošalje poruku da Vlada nije napravila što je trebala:
“Što je sve skupa jedan veliki cirkus, pri čemu je cirkus i odluka našeg ministra Gordana Grlića Radmana da ne ode s Milanovićem na samit NATO-a, jer tamo će primjerice biti američki državni tajnik Blinken. Neće se njih dvojica sresti, ali postoji određeni protokol i određena pravila ponašanja u međunarodnim odnosima”, kaže naš sugovornik.
Šta se promjenilo?
Međutim kaže Trkanjec, ključno je da se i ovom prilikom pokazalo da Zapad odustaje od daytonskih definicija BiH kao jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, koncepta koji je bio dobar za zaustavljanje rata, ali loš za građanski razvoj te zemlje.
“I sada se polagano radi na reformi koja bi redefinirala pitanje konstitutivnih naroda, a sljedeći korak je – jasno – pitanje entiteta. Dakle, konačna ideja i vizija Bosne i Hercegovine kao jedne stabilne građanske države nešto je što za Hrvatsku predstavlja problem. Jasno, jer u tom slučaju Hrvati postaju apsolutno manjina i bit će nadglasani, ali bolja ideja je potražiti neka rješenja za zaštitu nacionalnih interesa BiH Hrvata,a recimo kroz domove naroda”, sugerira Trkanjec.
Milanović i BiH
Zahtjev Zorana Milanovića u Bruxellesu oko Daytona nije bio posebna tema u hrvatskoj političkoj javnosti.
Podupro ga je samo desni opozicioni nacionalistički Domovinski pokret, čiji je saborski zastupnik Nino Raspudić medijima kazao kako se Milanović u ovoj situaciju postavio kao državnik, a da predsjednik Vlade Plenković "zbog bruxelleskih razloga" radi protivno interesu Hrvata i BiH.
Milanović i inače često u ne baš pozitivnom i dobrosusjedskom kontekstu spominje Bosnu i Hercegovinu, od toga da je njen napredak prema eurointegracijama uvjetovao izmjenom izbornog zakona, do dovođenja u pitanje haških presuda Tihomiru Blaškiću i Milivoju Petkoviću za ratne zločine nad Bošnjacima, što izaziva žestoke negativne reakcije, među ostalima i službenog Sarajeva.